KAŽE VAKULA

Dugoročna prognoza: Kakvo će nam biti ljeto i jesen?

01.07.2016 u 09:39

Bionic
Reading

Prema dugoročnim prognozama natprosječno toplo vrijeme, kakvo u Hrvatskoj bilježimo u prvoj polovici 2016., nastavit će se i u narednim ljetnim mjesecima

Nakon samo dva dana bez i jedne kišne kapi diljem Hrvatske, uostalom, takvih je i u cijelom lipnju bilo relativno malo, u petak će ponovno mjestimice biti kiše, a relativno nestabilno bit će i u subotu, ponegdje i nedjelju. Nekima će zasmetati i kratkotrajno jaka bura, na udare gdjegod vjerojatno i olujna. I temperatura će se sniziti, ali uglavnom malo, i ne dugotrajno. Ukratko, vrijeme se i neće osobito razlikovati od dosadašnjeg, barem ne početkom srpnja, a hoće li kasnije – pogledajte u nastavku, piše u svojem Meteo kutku glavni meteorology HRT-a Zoran Vakula.

Lipanj – toplo-vlažno, uz nevrijeme ponegdje snažno

Unatoč povremenim zahladnjenjima, lipanj je diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao. U očekivanju službene analize kolega klimatologa DHMZ-a već i prema trenutačno dostupnim podacima može se reći kako će klimatološke ocjene rijetko gdje biti „normalno“, kao primjerice u Kninu, a znatno češće „toplo“ i „vrlo toplo“, ponegdje vjerojatno čak i „ekstremno toplo“, primjerice na postaji Zagreb Maksimir, možda i u Gospiću, Dubrovniku... Naravno, u odnosu na klimatološki prosjek iz razdoblja 1961. - 1990. godina. Prema novijem razdoblju, od 1981. – 2010. te će ocjene biti blaže, bliže prosjeku, uglavnom „normalno“ i „toplo“.

I po ukupnoj mjesečnoj količini oborine lipanj će vjerojatno dobiti ocjene od „normalno“ u primjerice Osijeku, Zadru i Splitu, do „vrlo kišno“ u primjerice Kninu, i to prema usporedbi s oba klimatološka niza.

Osim oborine i temperature, nekima bi mogao biti zanimljiva analiza i trajanja sijanja sunca kao i još nekih meteoroloških elemenata.

Prvih šest mjeseci 2016. – među najtoplijima do sada

Premda ne kao 2014. godine, ili kao 2007., mjestimice i 2002., rijetko gdje i još poneke, i ove je godine njezina prva polovica iznadprosječno topla. Na meteorološkoj postaji Zagreb Grič, gdje podaci za cijelu godinu postoje od 1862. godine, viša srednja temperatura zraka od ovogodišnjih prvih 6 mjeseci bila je samo navedenih godina. Isto je bilo i na splitskome Marjanu, a na postaji Zagreb Maksimir ovogodišnjih je dosadašnjih šest mjeseci čak 3. u nizu najtoplijih. U Rijeci, gdje svakodnevna mjerenja postoje od 1948. godine, ovogodišnja prva polovica godine je 6. najtoplija. Za ne zagovornike globalnog zatopljenja, koji ga opravdavaju efektom „gradskog staklenika“, prvih 6 mjesec 2016. na 5. je mjestu najtoplijih i na Zavižanu.

Naravno, mnogi to nisu primijetili jer su se navikli na višemjesečnu iznadprosječnu toplinu. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u Maksimiru, posljednji mjesec čija je srednja mjesečna temperatura zraka bila barem malo niža od prosječne, u odnosu na klimatologiju 1961-1990., bio ožujak 2013. godine, a u Zadru čak veljača iste godine!

Ukupna količina oborine od siječnja do lipnja bila je u većini mjesta barem malo veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti. U Splitu gotovo zanemarivo, samo 3 litre po četvornome metru, što je oko 1% više od prosječnih 400 za prvih 6 mjeseci, a u Rijeci je, primjerice, dosadašnjih 1000 litara oko 40 % više od prosjeka, gospićkih 942 čak oko 50 % više.

Ostvare li se trenutačne prognoze, u nastavku ljeta vjerojatniji je manjak oborine. Ali ne i topline. Dapače!

Srpanj – ponegdje upozorenja na toplinski val!

I najnovije dugoročne prognoze nastavljaju u istom tonu kao i dosadašnje pa je vrlo vjerojatno kako će i srpanj i kolovoz diljem Hrvatske biti iznadprosječno topli, čak i u odnosu na posljednje klimatološke razdoblje 1981-2010. godina, koje je toplije od onoga 1961.-1990. Pritom je u mnogim mjestima moguće još i izraženije odstupanje od prosjeka od onoga koje je bilo u lipnju.

Stoga i dalje valja računati i na poneko upozorenje na toplinski val koji može djelovati na zdravlje, i to ponegdje već sljedećih dana. Valja se podsjetiti i preporuka i naputka Ministarstva zdravlja o zaštiti od vrućina.

A nekima bi mogao biti dobar „modni“ savjet biometeorologa, koji nisu „modni mačci“, ali mogu pomoći.

Naravno, ne treba zanemariti ni upozorenja koja stručnjaci DHMZ-a svakodnevno objavljuju i u europskom MeteoAlarm sustavu, a posebice neiskusniji jedriličari, kojih je ovih dana sve više na Jadrana – i obalna upozorenja. Naravno, i redovita, svakodnevno po tri izvješća za Jadran i pomorce.

Kolovoz – prosinac – nema dugotrajne hladnoće?!

Osim kolovoza, i za rujan su dugoročne prognoze prilično postojane i daju veliku vjerojatnost pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka od prosječne, a sve je vjerojatnije kako će i ostali mjeseci do kraja godine biti barem malo topliji nego je uobičajeno. Ipak, valja spomenuti kako je u većini Hrvatske za to najmanja vjerojatnost u listopadu i studenome. Osim ako sljedeći izračuni to promijene.

Naravno, to ne znači da će svi tjedni biti topliji od prosjeka, trenutačno posebice ne u listopadu i studenome, i za očekivati je i hladnija razdoblja. No, malo je vjerojatno da će ona, gdje se i kada dogode, prouzročiti negativno odstupanje srednje mjesečne temperature od klimatološkog srednjak.