IZVJEŠĆE O RADU

SOA: Pratimo huligane, potencijalne teroriste, pristaše četničkih pokreta...

26.06.2016 u 20:46

Bionic
Reading

Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je na svojoj web-stranici treće po redu javno izvješće o svom radu s pregledom stanja sigurnosti u Hrvatskoj i širem okruženju, čiji uvodnik potpisuje Daniel Markić, svježi ravnatelj SOA-e oko čijeg su se imenovanja lomila koplja na liniji Pantovčak-Banski dvori. Prenosimo najzanimljivije dijelove izvješća od 40-ak stranica, koje između ostalog navodi da u Hrvatskoj nema izravnih terorističkih prijetnji, ali ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka, spremnih na individualne terorističke napade

Iako je razina terorističke prijetnje s islamističkih polazišta iz same RH niska, ta razina povećala se za cijelu Europu, pa tako i za Hrvatsku.

Broj pristaša radikalnog tumačenja islama u RH je mali, nekoliko desetaka osoba, a većina njih nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja, navodi se u izvješću SOA-e. Radikalizacija u Hrvatskoj, tvrde, nije poprimila šire razmjere, između ostalog i zbog vrlo dobrog ugleda, položaja i integriranosti Islamske zajednice u hrvatskom društvu.

Međutim, postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a, i dalje zabrinjavaju. Bilježi se i povratak džihadista u matične države nakon ratnih iskustava. Iako u RH trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utječući i na RH. Na područje jugoistočnog susjedstva RH vratilo se oko 300 džihadista.

Trenutno se na području pod kontrolom ISIL-a nalazi šest osoba s državljanstvom RH, dok se jedna osoba vratila u državu u kojoj je ranije živjela. Većina njih, uz hrvatsko, ima državljanstva i drugih država. Zajedničko im je to da su prije radikalizacije odselili iz RH ili nisu ni živjeli u RH. Proces radikalizacije odvijao se u inozemstvu, odakle su i otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a.

Prijetnja 'vukova samotnjaka'

Za sada nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim, ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore terorističke organizacije, a koje je vrlo teško otkriti, stoji u izvješću SOA-e. Također, ostaje srednjoročna i dugoročna prijetnja da džihadisti-povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani ratnim iskustvom, u kontaktu s terorističkim strukturama posluže kao izvršitelji ili logistika izvršenja terorističkih napada.

Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suočena RH je i tranzit osoba, stranih državljana, za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija. Ovo je posebno izraženo u kontekstu migracijskog vala preko RH. Od početka migracijske krize postojale su indicije da bi se ona mogla koristiti za prebacivanje terorista u Europu, što se potvrdilo kada je utvrđeno da su pojedini počinitelji terorističkog napada u Parizu iz studenoga 2015. godine tranzitirali i preko Hrvatske u sklopu migracijskog vala.

Ekstremisti među navijačima

Hrvatske tajne službe prate i znaju za dobro organizirane ekstremističke grupe, ali i pojedince unutar glavnih navijačkih skupina. Ekstremističke skupine i pojedinci, s lijevih i s desnih ideoloških polazišta, imaju vrlo malen potencijal za ugrožavanje sigurnosne situacije u RH jer su malobrojni i slabo organizirani, navodi se u izvješću SOA-e. No, pojava ekstremizma zabilježena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijačkih skupina.

Nasilje, ekstremistička retorika i simbolika kod dijelova pojedinih navijačkih skupina prisutni su godinama, a narušavaju sigurnosnu situaciju u RH i njezin međunarodni ugled. Glavni poticatelji ovih pojavnosti su dobro organizirane ekstremističke frakcije unutar glavnih navijačkih skupina. Posebnu pozornost izaziva sve učestalije nasilno djelovanje ekstremnih frakcija navijačkih skupina izvan okvira sportskih događaja.

Povezivanje ekstremnih desničara

Na području desnog ekstremizma u RH kontinuirano je djelovanje pripadnika hrvatskih ogranaka neonacističkih i drugih sličnih organizacija. Pojedinci ekstremne desne ideološke orijentacije se međusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s istomišljenicima u državama EU. Zbog malobrojnosti neonacističke scene u RH, njihov potencijal ugrožavanja sigurnosne situacije je vrlo malen.

S područja lijevog ekstremizma, domaće radikalne anarhističke skupine u kontaktu su s inozemnim anarho-terorističkim pojedincima i skupinama. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom se sastoji od okupljanja i komunikacije s istomišljenicima.

Posljedice ratnih trauma i neriješenih međunacionalnih odnosa mogu biti plodno tlo za jačanje ekstremizma, navodi se u izvješću. I dalje su aktivne organizacije i pristaše četničkih pokreta u državama okruženja. Pri tome postoje i kontakti prema istomišljenicima u RH te prema ostalim organizacijama i pojedincima s velikosrpskih ideoloških polazišta. Ono što zabrinjava jest da je iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma na području RH sve više zamjećivano i među mlađom populacijom. Uz navedeno, pristaše četničkih pokreta zastupaju izrazito anti-NATO-ovske stavove.

Korupcija najčešća u javnim natječajima

Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim tvrtkama jedan je od najznačajnijih izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije
. Korupcija smanjuje investicijski potencijal u RH, a odražava se i na međunarodni ugled RH i aktivnosti hrvatskih tvrtki na međunarodnom tržištu, stoji u izvješću SOA-e.

Korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, potpora u njezinoj prevenciji i suzbijanju.

Najčešći oblici korupcije u RH vezani su uz provedbe javnih natječaja za odabir najpovoljnijeg ponuđača, javne nabave, sklapanja poslova neposrednom pogodbom te prilikom izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti. Posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese donošenja odluka.

Procesi javne nabave su, zbog velikih financijskih iznosa i važnosti javnog sektora u nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokušaje da se netransparentnostima, malverzacijama i nezakonitostima nezakonito 'izvlači' novac na štetu državnog proračuna.

Cijelo izvješće SOA-e možete pročitati ovdje