Prosvjedna akcija za spas kurikularne reforme, najavljena za četvrtak u organizaciji inicijative Hrvatska može bolje, bit će tek blijedi odsjaj masovnog prosvjeda s početka lipnja, kada se na Trgu bana Jelačića i okolnim ulicama okupilo, prema procjenama organizatora, oko 50.000 ljudi. Naime, na Trgu sv. Marka, na kojem će se s početkom u 18 sati održati sutrašnji prosvjed, smije prosvjedovati maksimalno 1500 ljudi. Čemu onda novi prosvjed?
U dva tjedna, koliko je prošlo od masovnog prosvjeda, Sabor na dnevni red nije uvrstio prijedlog zaključka kojim bi podržao nastavak kurikularne reforme pod vodstvom dosadašnje Ekspertne radne skupine i u dosadašnjem sastavu, čime bi na nastavak reforme obvezao i Vladu i resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Stoga inicijativa Hrvatska može bolje poziva građane da vlastodršcima u Vladi i Saboru, pod njihovim prozorima, sutra jasno i glasno poruče da je vrijeme da odu, a onima koji u budućnosti kane vladati Hrvatskom da moraju slušati građane.
Što o takvoj najavi misli analitičar Žarko Puhovski?
'Organizatori su to nazvali političkim prosvjedom, što je promašeno jer će se odvijati u trenutku kad se raspada Vlada, a možda i Sabor. Prosvjednici se zapravo nemaju kome obratiti; za političku elitu oni su, objektivno, drugorazredni politički problem. Da je to ostalo na nivou građanskog prosvjeda, onda bi daljnji politički pritisak imao smisla jer se građanski prosvjed ne bavi političkom taktikom', objašnjava Puhovski za tportal.
Prosvjed kao pokušaj da se zadrži momentum
Upozorava i da je važan moment to što u organizaciju prosvjeda ovaj put nisu uključeni sindikati. 'S obzirom da su ovaj prosvjed sami nazvali političkim, čime su onemogućili suradnju sindikatima, očekivalo bi se da uzimaju političku realnost u obzir. A politička realnost je da uopće nije jasno postoji li nekakav centar moći. Ako i postoji, on objektivno ima prečih problema', ponavlja Puhovski.
Za organizatore je svakako dobro to što su izabrali lokaciju Trga sv. Marka jer 'više ne mogu skupiti onoliko ljudi'. 'Treba se nadati da će se ponašati na nivou pristojnih prosvjeda u svijetu, koji se vode bez male djece, da ih se ne bi dovelo u opasnost u gunguli koja uvijek može nastati', dodaje Puhovski.
Zašto, po njegovom sudu, organizatori uopće organiziraju novi prosvjed u ovakvom političkom rasulu? 'Da ne izgube tzv. momentum. Ovo je pokušaj da se zadrže inicijativa i kontinuitet jer dolazi ljeto, većina ljudi će se raštrkati i neće biti aktivni', konstatira Puhovski.
Ribić: Nismo se uspjeli dogovoriti, ne znamo ni što Jokić želi
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić također upozorava na to da je prosvjed politiziran u uvjetima opće političke krize.
'Nismo se uspjeli dogovoriti s kolegicama iz udruga civilnog društva; oni su ovaj put htjeli da to bude politizirano. To je njihovo pravo, a naše je pravo da u tome ne sudjelujemo. U trenutku kad u ponudi političkih opcija nemamo ništa, kad ne valjaju ni pozicija ni opozicija, kad ne postoji uvjerljiva alternativa koja bi zagovarala sindikalne vrijednosti – socijalnu pravdu, solidarnost i socijalnu državu – onda mi jednostavno trebamo biti indiferentni. Katastrofa je to što se nudi Hrvatskoj. Da sindikati u toj situaciji sada guraju nešto, i to preko kurikularne reforme, to je isključeno', obrazlaže Ribić.
Sindikalni čelnik kaže da je važna još jedna okolnost: 'Oko tog pitanja više nigdje ne pojavljuje se ni sam Boris Jokić.' Voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, koji još uvijek čeka razrješenje, po Ribićevom mišljenju 'ne pokazuje neku želju za borbom i mi zapravo uopće ne znamo što on hoće'.
'Bili smo protiv politizacije odmah na onom velikom prosvjedu i to je bilo politički neutralno, vodili smo brigu o tome. A kad tražite ostavku Vlade i Sabora u trenutku kada se događa sve ovo – to je čista politička intervencija. Mislimo da kurikularna reforma u ovakvim uvjetima ne smije biti instrument promoviranja jednog političkog rješenja', kazao je Ribić.
