JOŠ JEDAN MRTAV HRVATSKI KAPITAL

Pošto dvorac? Od 50.000 do 5 milijuna eura, evo tko ga želi kupiti

29.05.2016 u 16:26

  • +14

Neki hrvatski dvorci

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Bionic
Reading

U Hrvatskoj ima približno 1.300 dvoraca, kurija, ljetnikovaca, tvrđava, zamaka i utvrda od kojih je 180 sačuvano. Najčešće su napušteni, tavore u ruševnom stanju te devastirani čekaju ljepša vremena i bolje gospodare. U dvije riječi - mrtav kapital. Većina dvoraca nalazi se u sjeverozapadnom dijelu zemlje kao dio ukupne srednjoeuropske povijesne i kulturne tradicije, dok Dalmacija obiluje tvrđavama i renesansnim ljetnikovcima. Najočuvaniji su oni sagrađeni u 17. i 18. stoljeću, dragocjeni su svjedoci prošlosti, vrijedna kulturno-povijesna i graditeljska baština te zavidan turistički potencijal. Ali njihova obnova i revitalizacija traži rješavanje zamršenih imovinsko-pravnih odnosa i ogromna ulaganja

Rijetki dvorci koji imaju riješeno vlasničko pitanje nalaze se u ponudi agencija za nekretnine. To su, među ostalim, dvorci u Oroslavlju, Zaboku, Gornjoj Rijeci, Vinici, Novom Marofu, Humu na Sutli, Daruvaru i Jastrebarskom. Vlasnici su im ljudi koji su ih dobili u nasljeđe, ali ih nisu u stanju održavati ili poduzetnici koji su ih kupili u namjeri da ih valoriziraju, ali zbog recesije ili promjene poslovnih planova to nisu uspjeli i sada im predstavljaju teret pa su ih prisiljeni prodati kako bi zaustavili propadanje. Cijene im se kreću od 50 tisuća do 5 milijuna eura.

Čitavo imanje dvorca Dioš ili Marijin dvor kraj Daruvara, sagrađenog 1904. prostire se na 114 tisuća četvornih metara, od toga sedam tisuća stambene površine, prodaje se za 1,55 milijuna eura. Prvobitni vlasnici dvorca nisu željeli da njihova imovina odaje dojam ljetnikovca ili lovačkog doma, već gospodske kuće pa je danas poseban po neuobičajenim arhitektonskim rješenjima. Dvorac Gjalski u Zaboku, u kojem se danas na 1.700 četvornih metara nalazi hotel sa 17 soba i dva apartmana, nudi se za dva milijuna eura. Sagrađen je u 16. stoljeću, a poznat je po piscu Ksaveru Šandoru Gjalskom koji je u njemu živio i radio. Površina cijelog imanja je 23 tisuće četvornih metara. Dvorac Vinica iz 17. stoljeća, petnaestak kilometara sjeverozapadno od Varaždina uz magistralnu cestu Varaždin - Maribor, prodaje se za 800 tisuća eura. Četverokatno je to zdanje, površine dvije tisuće metara, s atrijem u sredini. Za dvorac Oršić-Slavetić u Jastrebarskom, od 1.200 četvornih metara, izvorno sagrađen 1249. godine u Zagrebu kao srednjovjekovna utvrda s gotičkim detaljima u gradskoj jezgri, traži se 1,2 milijuna eura. Spomenički kompleks prve kategorije Bela, s dvorcima Bela I, mlađim Bela II, perivojem i ostacima stare utvrde, smješten jugozapadno od Varaždina u blizini lokalne ceste od Ivanca do Novog Marofa na prodaju je za 650 tisuća eura. Posjed je nekad bio sjedište vlastelinstva i svećenstva. Dvorac Bela I djelomično je obnovljen. Barokni dvorac Oroslavlje iz 1770. godine, tlocrtne površine 1.270 četvornih metara, s četiri krila, perimetrom ograde, unutrašnjim dvorištem i perivojem površine 26.235 četvornih metara s baroknim portalom, koji obilježava ulaz u dvorski perivoj, vrijedi milijun eura.

Dvorac je tijekom povijesti mijenjao vlasnike. Mali Tabor u Humu na Sutli iz 15. stoljeća nudi se za 550 tisuća eura. Bio je posjedu hrvatsko-ugarskog bana Ivaniša Korvina, a nakon toga tri stoljeća njime je gospodarila obitelji Rattkay. U 17. stoljeću bio je pregrađen u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule od čega je danas preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid. U 19. stoljeću nadograđen je u barokni dvorac.

Zainteresirani kupci su Hrvati koji žive i rade u inozemstvu, bogati poslovni ljudi iz zemalja Europske unije i Rusije, a u posljednje vrijeme od kada je moguće koristiti novac iz fondova Europske unije za otkup dvoraca zainteresirana je i lokalna uprava.

Europske zemlje već su odavno prepoznale taj potencijal. U Njemačkoj je dvadesetak dvoraca pretvoreno u hostele koji su sada puni mladih putnika sa svih kontinenata. Španjolska je oformila tvrtku samo za upravljanje dvorcima u državnom vlasništvu. Svi tamošnji dvorci uspješno funkcioniraju na tržištu kao hoteli s tri do pet zvjezdica. Golem novac iz EU-fondova povukli su Poljaci. Primjerice, grad Bialystok od 300 tisuća stanovnika, smješten na tromeđi Poljske, Bjelorusije i Litve obnovio je palaču Branicki iz 18. stoljeća koju zovu poljskim Versaillesom a u kojoj je sada smješten medicinski fakultet, za 3,3 milijuna eura.

Kulturni turizam jedan je od ključnih proizvoda i glavnih pokretača razvoja u nerazvijenim destinacijama. Lokalne zajednice u obnovi dvoraca vide okvir za povlačenje novca iz strukturnih fondova Europske unije. Jedan od najboljih primjera je Virovitičko-podravska županija u kojoj je u sklopu prekograničnog projekta 'Experience and enjoy the Drava Valley by bicycle' za 2,1 milijun eura obnovljena kurija Janković u Kapeli Dvoru kod Virovitice. Bio je to najveći projekt financiran bespovratnim sredstvima iz IPA prekograničnog programa i najveći projekt turističke infrastrukture Mađarska - Hrvatska, 2007. - 2013. godine. Početkom svibnja u njemu je otvoren hotel s 18 elegantnih i funkcionalnih soba, konferencijskom dvoranom i turistički informativni centar, a u planu je i novi projekt čijom će se realizacijom ponuda nadopuniti wellness sadržajima, vinskim barom i cjelovitim hortikulturnim uređenjem okoliša.

Korak do novca iz EU-fonda za regionalni razvoj je i dvorac Pejačević u Virovitici, sagrađen 1804. godine. Projekt vrijedan 9,5 milijuna eura koji je pripremila Razvojna agencija VTA u ožujku je prošao administrativnu provjeru i ovih dana trebao bi biti potpisan ugovor.

Administrativnu provjeru prošao je projekt obnove dvorca Janković u Suhopolju, sagrađenog u 18. stoljeću koji danas ima status kulturnog dobra, a povijesni perivoj u kojem je dvorac smješten zaštićen je kao objekt prirode i spomenik vrtne arhitekture. Kompleks je napušten i posve devastiran: sve tri zgrade dvorca u lošem su građevinskom stanju, a kapelica u parku urušena je i bez krova. Virovitičko-podravska županija kupila ga je 2012. godine. Projekt revitalizacije nominiran za financiranje na prvom natječaju Europskog fonda za regionalni razvoj na temu kulturne baštine vrijedan je 44,7 milijuna kuna.

411398 ,378939 ,409269,369609

Predviđen je hotel s 35 soba, restoran i wellness, a predviđene su i posebne turističke manifestacije - Festival leda i Festival soli. U sklopu dvorcu nekada se nalazila ledenica u kojoj su grofovi za ljetnih mjeseci čuvali namirnice. Ledeni blokovi nisu služili samo za skladištenju hrane, već su se prodavali i lokalnim krčmama i slastičarnicama. U Suhopolju se nalazio i svojevrstan distribucijski centar soli koji je tada bio jedino mjesto za nabavu soli u regiji. U njemu bi bio smješten i Slavonski centar kompetencija za selektivne oblike turizma koji bi trebao obrazovati specijalizirane kadrove koji će pridonijeti razvoju inovativnog turističkog proizvoda kako bi se pridonijelo razvoju gastroturizma, lovnog i ribolovnog te cikloturizma.

U pripremi je i projekt obnove dvorca Janković u Cabuni kod Suhopolja, sagrađenog 1880. godine. Počeo je propadati između dva svjetska rata, stradao je u požaru koncem Drugog svjetskog rata, a djelomična obnova šezdesetih godina prošlog stoljeća nije dala rezultata pa je sedamdesetih posve napušten. U budućnosti bi tu trebao biti hospicij.

No, nisu svi čekali novac iz Europske unije. Grad Našice je dvorac Pejačević otkupio od vlasnika bez potpore bilo kojeg ministarstva, a Konzervatorski odjel Osijek još je 2012. godine izradio studiju obnove pet baranjskih dvoraca - Esterhazy u Dardi, Eugena Savoyskog u Bilju, Adamović u Erdutu i Tikveš - s namjerom da ih turistički valorizira. Dvorac Tikveš, znan kao Titov dvorac jer je u njemu predsjednik Jugoslavije ugošćavao političku, umjetničku i estradnu elitu onog vremena, kompleks je građevina i uslužnih objekata s manjim lovačkim i glavnim dvorcem na području Parka prirode Kopački rit. Bogat je daljnjom i bližom poviješću koja bi mogla zanimati tisuće gostiju. Dvorac Eugena Savojskog trebao biti Centar kompetencije za turizam i ugostiteljstvo. Dvorac i prva točka turističkog obilaska Baranje.

Zanimljiv je i primjer revitalizacije dvorca Bračak iz Zaboka, sagrađenog 1889. godine. Obnovu je potaknula Krapinsko-zagorska županija uz potporu 10 županija i svih hrvatskih energetskih agencija s ciljem da u njemu bude smješten Centar održivog korištenja energije. Projekt ukupne vrijednosti 22 milijuna kuna sufinancira se sredstvima Fonda za energetsku učinkovitost, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, regionalne energetske agencije.