PORTRET GORDANE RUSAK

Poznata 'preletačica' se naljutila: Zar vam ja izgledam kao HDZ-ovka?

25.05.2016 u 08:09

Bionic
Reading

Kako je ministar znanosti obrazovanja i sporta Predrag Šustar posljednjih dana i tjedana utekao od javnosti i komunicira mahom putem nejasnih priopćenja, dok u njegovo najčešće ime govore anonimni predstavnici koji čak i samom širinom vokabulara dokazuju koliko je Hrvatskoj nasušno potrebna temeljita kurikularna reforma, u prvi plan gurnuta je predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Gordana Rusak

Nezavisnoj zastupnici iz Kluba HSLS-a pripala je uloga zabijanja prvog čavla u obrazovnu reformu, barem onakvu kakva je bila zamišljena i pripremana punih šesnaest mjeseci. Tako se to radi: načelna podrška dolazi sa svih strana, no u praksi uvijek postoji jedan 'ali' - a u ovom slučaju to se odnosi na sastav radne skupine koju bi, kako je zaključio odbor na čelu s Rusak, trebalo proširiti sa sedam na sedamnaest stručnjaka. Ili bi joj, alternativno, trebalo nametnuti nekakvo novo 'nadpovjerenstvo', u svakom slučaju osigurati da se i na polju obrazovanja tekuća kulturna revolucija provodi u skladu s novopostavljenim ideološkim standardima i kriterijima.

Bilo je dosta neugodno promatrati kako je saborsku zastupnicu s jednom od najvažnijih funkcija u obrazovnom sistemu uživo, u HTV-ovoj emisiji Otvoreno, demontira voditelj radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić. O Šustarovom pomoćniku Momiru Karinu da ne govorimo: Jokić kao očito kvalificiran stručnjak s nestranačkom karizmom i jakom podrškom s terena lijepo im je kao početnicima objašnjavao što ova reforma zbilja jest, kakav je njen hodogram i kako su u nju u doslovno svakoj fazi uključene sve ideološke, interesne, stručne i znanstvene grupacije. Nije previše pomoglo, pa čak ni nakon što je srušio argument o slaboj zastupljenosti kadrova iz prirodnih znanosti ili o navodnim zamjerkama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; u zraku je na koncu ostao samo dojam da reforma odlazi u odvod i pristojno Jokićevo obećanje da će svojim nasljednicima uredno predati sve dosad obavljene poslove.

Kako je govorila dok je bila uzdanica Mosta...

Oko same Gordane Rusak, čini se, zbilja se potrudio, mada je možda propustio citirati njene vlastite riječi otprije šest mjeseci, kada valjda ni sama nije sanjala da će igrati jednu od ključnih uloga u reorganiziranju kompletnog obrazovnog sustava - ili možda rasturanju istoga.

'Nama će, uz reforme koje tražimo, znanost i obrazovanje biti prioriteti. U tom smislu nastavit ćemo raditi na daljnjem razvoju donesene strategije. Čuli smo u HDZ-u da oni nisu uvjereni da su u skupinama koje rade na strategiji najbolji ljudi, no ja mislim da je to opasno. Naime, ako se strategija samo pokuša rušiti, uključit će se alarm jer onda opet krećemo iz početka, iz pepela. Zato i jesmo u pepelu već desetljećima', kazala je za tportal u studenome prošle godine, kada je još figurirala kao Mostova uzdanica iz akademske zajednice.

Rođena Čakovčanka, 49-godišnja profesorica na Biološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a i znanstvenica s respektabilnom znanstvenom karijerom, u međuvremenu je uz osobnu metamorfozu prošla i temeljitu političku preobrazbu: u jeku pregovora o formiranju vlasti zajedno s Dragom Prgometom i Irenom Petrijevčanin Vuksanović napušta Most i okuplja se u stranci Hrid, da bi zatim - u samom finišu prebrojavanja saborskih ruku i okupljanja većine - završila u Klubu zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke.

Izuzmemo li pisanje medija da je zahvaljujući svom položaju u Državnom biološkom povjerenstvu vlastitoj kćerki omogućila direktan upis u željenu gimnaziju i na željeni Prirodoslovno-matematički fakultet, i to jer je briljirala upravo na znanstvenom području za koje je specijalizirana i majka, Gordanu Rusak zasad prati samo neugodna epizoda upravo oko njenih stranačkih pretrčavanja. U javnost su, naime, izašli njeni navodni uvjeti za prelazak na lijevu stranu Sabora, u klub zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika i Stipe Petrine, među kojima se izdvajalo deset tisuća kuna mjesečno za njene 'znanstvene projekte i povezivanje znanosti s gospodarstvom', kao i još tolika neto plaća za njenu osobnu asistenticu Sanelu Dropulić koja bi bila zaposlena u Saboru.

Glavaš je prijavio zbog kontroverzne e-mail prepiske

E-mail prepiska puštena u javnost izazvala je pravu medijsku histeriju; kad je čak i ne osobito suptilni Branimir Glavaš zaključio da se radi o političkoj korupciji pa podnio kaznenu prijavu, dok su HSLS-ovci bijesno odgovarali da se znakovito frka diže samo oko jednog zaposlenja, dok se ne spominje ostalih 29 sretnika koji će na isti način biti uhljebljeni u Saboru, nisu to bili laki dani za jednu sveučilišnu profesoricu.

Sve je ipak završilo sretno - USKOK je odbacio prijavu, Dropulić je na koncu pronašla sreću kao glasnogovornica HSLS-a, a Gordana Rusak je kao dio vladajuće koalicije dobila priliku za početak ozbiljne političke karijere. U prvom koraku teatralno je primila veliku peticiju čije je potpisivanje organizirala stranka 'Pametno' s ciljem povećavanja državnog izdvajanja za znanost. Ništa konkretno se, dakako, nakon toga nije dogodilo, a organizator peticije Ivica Puljak ovih dana je - nakon odgledanog sraza u 'Otvorenom' - zaključio da Boris Jokić predstavlja 'njegovu Hrvatsku, dok Rusak više simbolizira 'Hrvatsku 19. stoljeća'.

'Kolegicu Rusak najprije sam sretao na diskusijama u predizbornoj kampanju, na kojima je ona predstavljala Most. Moram priznati da je tada imala dosta razumne stavove, samo što nisam mogao razumjeti kako netko tko razmišlja uopće može predstavljati Most, jer oni tada - kao ni danas - nemaju nikakvu smislenu politiku. Većina politika koje su imali su bile potpuno besmislene, a uz to im je organizacija prilično opskurna i netransparentna. U tim diskusijama ljudi su predstavljali sebe i svoje poglede na politiku, što je još jedan dokaz koliko je Most bio neozbiljan. Za znanost i obrazovanje gospođa Rusak je uglavnom imala razumne i umjerene stavove', kaže za tportal tajnik stranke Pametno Ivica Puljak.

Zapetljala se u političke intrige i borbe

'Nakon izbora sam kroz medije pratio njen politički put i moram priznati da mi se nimalo nije svidjelo. Ako je shvatila što je Most i kako se nalazi na njihovoj najblaže rečeno neozbiljnoj platformi, jedini izlaz bio bi da je priznala grešku u povukla se. No, ona je napravila tipičan potez jednog dobronamjernog intelektualca, iako je i to upitno: ostala je i pokušava nešto napraviti. Trebala je provjeriti s kojim ljudima će raditi jer je odmah bilo jasno da se s tim političkim opcijama ništa smisleno ne može postići. Zapetljala se u političke intrige i borbe, što je rezultiralo ovom nesretnom epizodom i možda najgorom stvari koja se Hrvatskoj može dogoditi - usporavanjem ili zaustavljanjem najvažnije od svih reformi', smatra Puljak.

IZUZETNA ZNANSTVENICA KOJA VRLUDA U POLITICI

Gordana Rusak rođena je 1964. godine u Čakovcu, gdje je završila srednju školu. Diplomirala je na dva studijska programa Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, gdje je i magistrirala i doktorirala te je danas redovita profesorica. Pet godina bila je pomoćnica dekana, a i danas je članica više sveučilišnih vijeća, odbora, povjerenstava i drugih tijela. Svojedobno je pohađala postdoktorsko usavršavanje na Sveučilištu u Dresdenu, da bi potom vodila pet međunarodnih i nekoliko domaćih znanstvenih projekata. Autorica je tridesetak znanstvenih radova, od čega su 24 objavljena u časopisima koje citira baza Current contents. Udana je majka dvoje djece, blizanaca, zbog kojih je svojedobno na četiri godine prekinula znanstvenu karijeru. Organizatorica je znanstveno-popularne manifestacije poznate kao 'Noć biologije', za koju tvrdi da je nešto najbolje što je u životu napravila. Na nedavnim izborima kandidirala se u 1. izbornoj jedinici koja obuhvaća središte Zagreba, u tzv. 'kvoti Drage Prgometa', s kojim nedugo potom napušta Most i formalizira stranku Hrid, da bi nekoliko tjedana kasnije završila u HSLS-u.


Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja iskreno je priznao da kurikularna reforma nije u fokusu njegovog djelovanja, ali nije mu trebalo puno da shvati u kojem smjeru ide djelovanje njegove nesuđene saborske kolegice Gordane Rusak. 'Tu je puno manevara i politiziranja, ali jasno je da od širenja radnih skupina i sličnih gluposti nema puno vajde. To je kočenje uzbrdo - obrazovna reforma ionako se teško kreće, a sada se još i pokušava zakočiti', opisuje Hrelja. Rusak kao političarka ga, kaže, nimalo ne zanima i ne opterećuje se time što radi.

Rusak: Voljela bih da me Jokić ozbiljno shvatio 

Za ovu priliku tportal je pokušao kontaktirati velik broj njenih bivših i sadašnjih stranačkih kolega. Ili su nedostupni, ili glume da su takvi, ili izbjegavaju komentar kako ne bi dolijevali ulje na kurikularni požar.

Gordana Rusak
za tportal tvrdi da je njeno postupanje - iako možda u raskoraku s izjavom citiranom na početku ovog teksta - potpuno u skladu s programom Mosta kojeg je sama kreirala.

'Ondje je dana jasna podrška reformi, uz kontinuirano praćenje, evaluaciju i po potrebi nadopunu članova ekspertne skupine. U onim trenucima prije izbora možda nije bio iskristaliziran bunt skupina ljudi iz prirodoslovnih znanosti, tek kad su oni ustali na noge shvatilo se da ekspertnu skupinu čine isključivo sociolozi i psiholozi. Ne vidim zašto bi gospodinu Jokiću smetalo uključivanje novih mladih i kompetentnih ljudi, pogotovo jer je on sam mogao dogovoriti kriterije s ministrom. Da sam na njegovom mjestu, i sama bih to tražila', kaže Rusak za tportal.

'Kad izađeš iz vlastitih okvira i pogledaš stvari sa strane, uvijek dođeš do fantastičnih rezultata. Voljela bih da me ozbiljno shvatio jer bismo činili sjajan tim', nastavlja ona naglašavajući da kao članica Odbora za upravljanje kvalitetom Zagrebačkog sveučilišta 'itekako dobro zna što kvaliteta znači'.

Upitali smo je i za dojam dijela javnosti da se njeni potezi barem naizgled uklapaju u navodnu HDZ-ovu strategiju rušenja kurikularne reforme, pa je odgovorila iskreno:

'Zar vam ja sličim na HDZ-ovku? Ja sam umjerena u svim stavovima i uvijek pokušavam pomiriti suprotstavljene strane. Ne vode me ni HDZ ni SDP, nego vlastita savjest', zaključuje Rusak.