TKO JE DON LUKA PRCELA

Voli NDH, moli za Pavelića, a gulio je u Požegi zbog Tita

09.05.2016 u 09:29

Bionic
Reading

'Svi zovu, viču i galame, a ja ni kriv ni dužan. Samo sam propovijedao evanđelje', kazao je splitski svećenik Luka Prcela za Hinu neposredno nakon što se razvila histerija oko propovijedi u kojoj je spomenuo predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i činjenicu da joj 'ne može oprostiti što je Nezavisnu državu Hrvatsku nazvala zločinačkom'

Prior dominikanskog samostana u centru grada, što je funkcija koja bi se mogla prevesti riječju predstojnik, otprilike ono što gvardijan predstavlja franjevcima - po svemu sudeći zbilja ne razumije zbog čega je nastala cijela strka.

On se na misama dosta često dotiče politike i u skladu sa svojim kontroverznim stajalištima, a bogme i stajalištima svoje prosječne publike, s oltara zna poslati poruke koje bi se u javnom životu jednostavno mogle opisati kao radikalne. U crkvu smještenu na Pazaru, tik uz Dioklecijanovu palaču, naime, viđeniji pripadnici splitske desne scene najviše vole navraćati, koliko god generaliziranje nije uputno koristiti u ovakvim prilikama.

Okidač, ukratko, nije bila sama nedjeljna propovijed don Luke Prcele - već činjenica da je ovaj put prenošena izravno u eteru HTV-a. Valjda zato tolika količina općeg iznenađenja, čuđenja i zgražanja.

Svećenik koji se iz lokalnog neočekivano pretvorio u nacionalnog heroja ultradesničara u obližnji dominikanski samostan doselio je još 1973. godine, u vrijeme kada je veći dio ovog zdanja iz 13. stoljeća - inače drugog najstarijeg samostana ovog reda u Hrvatskoj, odmah nakon dubrovačkog - još uvijek bio nacionaliziran.

Crkvu nalijepljenu na njega Splićani zbog toga oduvijek kolokvijalno nazivaju 'u Dominika', premda je se župa službeno naziva Gospe od ružarija.

Kako je u sedamnaestom stoljeću nestalo novca za gradnju, tako ni njen zvonik nikada nije dovršen, pa je danas vidljiv samo batrljak u koji su nekako ipak nagurana zvona.

Zbog mise završio u zatvoru 1983.

Mladi don Prcela ondje je još od ranih dana služio vatrene mise, što ga je u prvim godinama nakon Titove smrti stajalo slobode kada je u siječnju 1983. odveden na saslušanje i potom u zatvor.

'Optužen sam za zloupotrebu vjere i crkve u političke svrhe. Na blagdan Krista Kralja kazao sam da Isus Krist nije kralj Heroda, Staljina i Hitlera, da ga ne čuvaju Udba i policija. Oni su rekli da se to onda misli i na Tita', objasnio je prije nekoliko godina za Glas koncila.

Uslijedio je proces na kojemu je osuđen na tri godine zatvora koje je proveo u Požegi: kaže da je ondje čitao, šetao i molio. Svojim tužiteljima i sucima javno je oprostio, no prošle godine ipak je i upozorio da je ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije Zdravko Klanac bio jedan od onih koji su ga uhodili za vrijeme komunizma i protiv njega lažno svjedočili na sudu.

Slabo zapažene mise za Antu Pavelića

Dolaskom demokracije i don Luka Prcela konačno dobiva slobodu govora i djelovanja, pa je koristi tako što organizira mise zadušnice za poglavara NDH Antu Pavelića. Bili su to događaji koji su okupljali specifičnu publiku i prolazili su mahom nezapaženo, sve dok se i mainstream mediji nisu za njih zainteresirali.

Od tada, prije desetak godina, za dušu rahmetli poglavnika moli se u crkvama nešto udaljenijim od središta grada - dok sam Prcela novinare naziva strvinarima, a vjernike koji se s njime ne slažu 'ljevičarima koji ne vide dva prsta ispred nosa'.

Nema kod njega ni taktičnosti ni diplomatičnosti: smatra da 'crkvu ne predstavlja kamen nego ljudi', pa u skladu s time u svojim propovijedima 'malo dirne u političku situaciju jer gleda iz kuta onih koji to traže'. A ljudi su, smatra, u današnje doba željni smjernica.

Smjernice vjernicima i pragmatičnost na tržištu

Prceline su smjernice jasne: NDH je bila legalna i međunarodno priznata država, a on osobno nikada ne bi prihvatio hrvatsku državu u kojoj bi Mesić i Josipović bili predsjednici. Nije poznato u kakvoj paralelnoj stvarnosti je boravio posljednjih petnaestak godina, no njegovu nizu nepodobnih modernih poglavara od ove nedjelje po svemu sudeći je pridodana i prva hrvatska predsjednica.

U svjetovnom aspektu svog djelovanja don Luka Prcela pokazao se znatno prilagodljivijim: kad je po projektu Jerka Rošina nedavno obnavljano južno krilo starog samostanskog kompleksa na Pazaru, cijeli prostor u prizemlju pametno je rezerviran za komercijalne svrhe i u njemu se danas ondje nalazi - supermarket.