JEDINSTVENA TVORNICA

Hrvatski IT div budućnost vidi u - slatkovodnoj ribi!

04.05.2016 u 21:31

Bionic
Reading

Jedna od najvećih IT tvrtaka, M San Grupa prije početka ljeta u pogon će pustiti prvu hrvatsku tvornicu za preradu slatkovodne ribe u Čačincima. U poljoprivredni sektor ova kompanija, čiji je osnovni biznis distribucija računalnog hardvera, softvera i potrošačke elektronike, upustila se prije više godina kada je s osječkom Žito grupom Marka Pipunića krenula u preuzimanje PPK Valpova. Vlasnici posrnule PP Orahovice, u čijem je sastavu i nova tvornica, postali su prije šest godina

Osječani su im tada prepustili svoja potraživanja u ovoj tvrtki koja danas slovi za najvećeg proizvođača slatkovodne ribe u Hrvatskoj s oko 1.000 tona konzumne ribe i mlađi. Prema posljednjim dostupnim podacima, PP Orahovica 2014. zaključila je s dobiti od 3,19 milijuna kuna, a M San grupa iste godine zaradila je 22,65 milijuna kuna.

Prva svježa, smrznuta i sušena slatkovodna riba iz ove tvornice trebala bi izići za mjesec i pol dana. Vlasnici se nadaju kako će njezinim puštanjem u pogon podići mršav hrvatski godišnji prosjek od 1,5 kilogram pojedine slatkovodne ribe po stanovniku. Ovdje će se dnevno moći preraditi 6.000 kilograma ribe, a interesa za somom, štukom, amurom, tolstolobikom, smuđem ne manjka.

'Prema našim saznanjima, interes za slatkovodnom ribom, pogotovo prerađenom, u kontinuiranu je rastu', rekla je za tportal Gordana Beuković, voditeljica korporativnih komunikacija M San grupe.

Hrvat pojede devet kilograma ribe godišnje, a Portugalac 61,6 kilograma

U Europskoj uniji godišnje se potroši oko 12 milijuna tona proizvoda ribarstva odnosno Europljanin godišnje u prosjeku pojede 23,3 kilograma takvih proizvoda, a u svijetu je ljestvica nešto niža i iznosi gotovo 18 kilograma po stanovniku. Hrvat u prosjeku godišnje pojede devet kilograma ribljih proizvoda, od čega tek 1,5 kilogram otpada na slatkovodnu ribu. Ispod nas su Bugari koji pojedu 4,6, a Portugalac prosječno pojede čak 61,6 kilograma ribe godišnje.

'Proizvodi će se pretežito plasirati na hrvatsko te tržište zemalja EU-a', dodaje ona.

Slatkovodna riba i do sada se s ribnjaka PP Orahovice izvozila u susjednu Mađarsku, BiH, Srbiju, ali i Poljsku, Italiju, Češku te Bugarsku. Sve ono što će se u čačinačkim pogonima prerađivati uzgojeno je na ribnjacima ove tvrtke.

'Moramo raditi na edukaciji javnosti i popularizaciji ove hrane jer je zdrava, nema metala, bogata je nutritivnim vrijednostima, ali nije bila toliko do sada dostupna, posebice u velikim gradovima, u centrima. Po šarana se moglo otići jedino u ribarnice', ilustrira Beuković.

U izgradnju prve hrvatske tvornice za preradu slatkovodne ribe uloženo je 26 milijuna kuna.