Europska unija suočena je s velikim sigurnosnim izazovima. Prijetnja terorizma, ali i migrantski val situacije su na koje nema jasnog i jednoznačnog odgovora ni politike, poručeno je na raspravi o sigurnosti u EU održanoj u Kući Europe. Dok jedni smatraju da će Europska unija na ovaj način nastaviti funkcionirati, drugi misle da joj promjene ne ginu
Od terorističkih napada na Bruxelles i Pariz sve su glasnije poruke o potrebi jače suradnje država članica i razmjene obavještajnih podataka. Dobar primjer suradnje u praksi pokazale su upravo Francuska i Belgija, no malo je vjerojatno da će šira suradnja u obliku zajedničke europske obavještajne institucije, za što se zalažu europski liberali, zaživjeti, smatraju hrvatski europarlamentarci Andrej Plenković i Jozo Radoš.
'Većina članica je rezervirana prema tome, to je ono najosjetljivije što imate kada je riječ o nacionalnom interesu i suverenosti, no oblici suradnje postoje treba ih učiniti učinkovitijima', rekao je Plenković.
'Nažalost ja ne vidim snage i spremnosti iako postoje dnevni zahtjevi da to bude, ja ne vidim spremnost država članica da idu korak dalje u nijednom od ovih sektora dakle vanjska sigurnosna obrambena i obavještajna suradnja i zajednička obavještajna politika', poručuje Radoš.
Zaštita vanjskih granica drugi je ključan instrument borbe protiv terorizma. Hrvatska je spremna svoju granicu unatoč njezinoj dužini u svakom trenutku zatvoriti, poručuje Zlatko Sokolar iz Uprave MUP-a za granice.
Što se tiče ulaska u Schengen, Hrvatska će svoje rokove ispoštovati. Do kraja godine očekuje se ispunjavanje tehničkih uvjeta, ističe Krešimir Perović iz Sektora za Schengensku koordinaciju MUP-a, iako priznaje ima problema u izgradnji infrastrukture.
'Veliki dio priče koja će biti evaluirana će biti i završena. Imamo najavljene posjete na vanjskoj granici na nekoliko graničnih prijelaza, imamo zračne i pomorske luke i taj dio će biti barem što se tiče policijskog dijela u redu', rekao je Perović.
No, sigurnost u Europskoj uniji nema nikakve veze sa Schengenom, kaže stručnjak za sigurnost Mirko Bilandžić.
Proces radikalizacije u zemljama članicama traje godinama. Zajednička vanjska i sigurnosna politika već je dugo samo slovo na papiru, jer su prevelike razlike u pristupu država, dodaje i ocjenjuje da kompleksnost sigurnosne situacije otvara pitanja o budućnosti Europske unije i smisla njezinog postojanja.
'Imamo li mi danas uopće funkcionalne mehanizme Europske unije, čini mi se da kada odemo iz ekonomije, a odemo u političko-sigurnosne dimenzije da je to sve upitno, pa uključujući i Schengenski sporazum', rekao je Bilandžić.
Uvjeren je da će promjene u Europskoj uniji neminovno nastupiti, ali njegovo mišljenje ne dijele europarlamentarci Plenković i Radoš.
Preuzimanje (Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
„Hoće li Europa opstati ili neće, to su passe priče koje uopće nisu tema, EU je tu“, rekao je Plenković.
Preuzimanje (Desni klik - odaberite "save link as" ili "save target as"...)
„Moja temeljna teza da je EU ovakva kakva je slaba, nedovoljno integrirana, ali još uvijek puno puno bolja nego da ne postoji i mislim da će tako i ostati“, rekao je Radoš.
