Hrvatska KRISTIĆ NA VRUĆEM STOLCU

HTV-u treba 'junction' zbog stravičnog refleksa

'Kako da novinari na HTV-u istraže korupciju u vlastitoj kući? Možemo to činiti u HEP-u i drugim slučajevima, ali u ovom društvu mnogo toga ne štima, a ova kuća ima stravičan refleks prema društvu. U ovom trenutku ne reflektira dobro i potrebna nam je promjena, prekretnica ili - junction', rekao je Nikola Kristić gostujući u emisiji 'Na vrućem stolcu' Radija 101

Kristić je, naime, odgovarao na pitanja slušatelja o tome kako je moguće da 'katedralom duha' drmaju ljudi nad kojima se provodi istraga zbog sumnji u korupciju, koje obilježava neprofesionalizam i afere iz prošlosti, pa tako u središnjoj informativnoj emisiji gledamo Dijanu Čuljak, dok se istovremeno Maji Sever zabranjuju istupi u javnosti.

'Prazne priče nisu dovoljne. Ofucana je fraza, ali i činjenica, da i institucije trebaju raditi svoj posao... U javnost isplivavaju informacije iz najužeg kruga ravnateljstva, pa neka oni razmisle tko ih dila. U Aktivu novinara nisu policajci', rekao je Kristić, bivši urednik informativnog programa i sadašnji predsjednik Aktiva novinara HTV-a. Za gostovanje u sinoćnjoj emisiji Kristić je dobio dozvolu ravnatelja HRT-a Vanje Sutlića, jer ga, kao i sve druge zaposlenike te institucije, veže etički kodeks prema kojemu se, neformalno rečeno, prljavo rublje ne smije iznositi izvan kuće. Napominje da su u slučaju kolega Maje Sever, Roberta Zubera, Sanje Mikleušević Pavić i Lele Knežević zamijenjene teze, jer oni upravo ukazivanjem na devijacije žele zaštititi ugled kuće.

'Nazvali su me istog dana'

Kristić je istaknuo da ga je četvero novinara kojima prijeti otkaz nazvalo, zgroženo izjavom Vanje Sutlića, istog dana kada je ona navodno izrečena. 'Zamolili su me da to ne govorim Ivani niti ikome drugome, jer je ona bila u groznoj situaciji, doživljavala je razne prijetnje. Zadržao sam to za sebe', rekao je Kristić. Vijeće HRT-a, dodao je pritom, može pokrenuti inicijativu za razrješenje ravnatelja, ali hoće li to učiniti, on ne zna.

'Opomena pred otkaz je skandalozna i besprizorna. Kao izvršni odbor i ogranak HND-a o tome ćemo vjerojatno još raspravljati. Fantomsku prijavu protiv njih nitko nije vidio, kolege se nisu mogle braniti, etičko povjerenstvo nije se sastalo, a sindikat je odbio primisao da sudjeluje u toj farsi. Praksa 'ja te tužim, ja ti sudim' ogledalo je nedemokratskih metoda, protiv prava i pravičnosti', rekao je Kristić.

Nažalost, svaki od četvero novinara morat će ponaosob, uz podršku ceha, sudski dokazivati svoj slučaj, jer drugih mogućnosti nema. Kristić, koji na HTV-u radi 25 godina, napominje da odluka o opomeni pored otkaz nije mudra i da produbljuje jaz i podjele unutar kuće.

Problemi u komunikaciji na HTV-u nisu od jučer. Teoretski, svatko ima pravo reći što misli o svakome, ali sustav ne funkcionira u praksi jer se na novinara 'može lopatom nabaciti tko hoće, a kad oni nešto kažu, dobiju opomenu pred otkaz'. 'To je strašno', dodaje Kristić.

Situacija je, istina, doprinijela svojevrsnoj homogenizaciji novinara na HTV-u. 'Ljudi su uglavnom shvatili da se ono što se događa drugima sutra može dogoditi njima.' Solidarnost je upitna kategorija, ali sjednice ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u znak je da se nešto miče. 'Tamo nisu govorili Zuber, Lela, Maja, Sanja, nego 20-30 ljudi koji su htjeli izbaciti ono što su zatomili u sebi. Ogranak će stati iza struke', kaže Kristić. U posljednje dvije godine ogranak je održao 26 sjednica, a komunikacija intranetom zabranjena im je kada su se 'dotaknuli ravnatelja'. Bezuspješno su pokušali riješiti problem unutar kuće, a sada se 'oglašavaju' na stranicama HND-a.

Hrabrost kod cafe aparata

Širi li se strah Prisavljem? 'A što su opomene pred otkaz ako ne zastrašivanje? Ljudi se boje, šute, iako imaju svoje mišljenje. Neki su hrabri pored cafe aparata, ali kada treba, nema ih nigdje. To je pitanje karaktera, mentaliteta i - straha za egzistenciju. Ali ako se ljudi boje u svojoj sredini ukazati na probleme, kako će to činiti drugdje? Ima straha od represije, odmazde', rekao je Kristić, dodajući da mu ni samom nije svejedno jer je pod rafalnom paljbom da štiti ljude, pri čemu postaje neprijatelj rukovodećih struktura čim kaže nešto suprotno njihovom razmišljanju.

Kristić nije jednoznačno odgovorio na pitanje hoće li Vijeće HRT-a preispitati mogućnost razrješenja Vanje Sutlića i Hloverke Novak Srzić, nakon što je na nedavnoj tribini HND-a rečeno da je HRT dotaknuo dno i da je Novak Srzić kao bivši obavještajni kadar nepoželjna na Prisavlju. 'Neka Hloverka i Denis Kuljiš, koji je to inicirao, to rješavaju, ako treba išta elaborirati. Sukus razmišljanja na okruglom stolu bio je egzaktan – situacija nije dobra, to cijela zemlja zna. Ne znam kako ćemo to popraviti, nisam u glavama vijećnika, to su ljudi koji trebaju imati svoje mišljenje i iznijeti ga. Mogu samo željeti da se razgovara o suštini problema i da se povlače odgovarajući potezi', rekao je Kristić.

Što se tiče reorganizacije poslovanja i navoda da HRT posluje s pozitivnom bilancom, Kristić ističe primjer kolega iz Dramskog programa, koji kažu da na Prisavlje dolaze autostopom jer im je ukinuta naknada za prijevoz. Potrebno je, dakle, dati potpunu informaciju o štednji, jer se očito štedi samo na malim stavkama. Ušteda bi bila enormna, napominje Kristić, da se raskine svega nekoliko 'teških' ugovora. 'Sapunica kupljena za, primjerice, 20 milijuna kuna zapravo košta 40 milijuna kuna. Imamo ljude koji su to sposobni raditi, a angažira se vanjska produkcija pa se koriste ljudi iz naše kuće da dodatno zarade. Mogućnosti uštede su fantastične kada bi se krenulo u pravom smjeru', kaže Kristić.

Mladenka Šarić, predsjednica Radničkog vijeća Večernjeg lista, poručila je iz publike da bi se svi novinari trebali odazvati pozivu Sindikata novinara Hrvatske na generalni štrajk, ako do njega dođe. Što se Večernjaka tiče, pokrenuta je inicijativa za pregovore o izmjenama Kolektivnog ugovora, o čemu se ovisiti i još uvijek mogući štrajk u Večernjaku. Novinari se, između ostalog, pokušavaju izboriti za to da se restrukturiranje tvrtke ne može napraviti bez suglasnosti redakcije, da se ne dovode egzekutori s ceste i da se zapošljavaju novinari koji potpuno nezaštićeni 'honorarče' godinama.

Kristić se složio da novinarska struka mora biti jača i homogenija, pa će i javnost pripomoći. Napominje da još uvijek nismo dotaknuli dno, a Vijeću HRT-a preporučuje da se makne od politike kako bi barem taj javni medij mogao biti slobodan i neovisan. 'Politička taština je stravična, svi misle da i oni mogu tražiti ono što su imali njihovi prethodnici. Znamo što se događa. Mediji nikada nisu bili kontroliraniji nego što su to danas', zaključio je Kristić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još