Hrvatska odustaje od velikih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kakav je izgrađen na Marinšćini i još su planirani na 12 lokacija, a okreće će konceptu Zero waste 2020 koji podrazumijeva zbrinjavanje otpada bez odlagališta i spalionica zahvaljujući dizajnu produkata s manjom količinom otpadne ambalaže i tvari, zatim ponovnoj uporabi otpada, njegovu recikliranju i kompostiranju. To se moglo zaključiti nakon svega što se čulo i vidjelo protekle srijede u Prelogu, gdje su čelnici tog grada i šest općina donjeg Međimurja potpisali odluku o pristupanju međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020 u nazočnosti ministra zaštite okoliša i prirode Slavena Dobrovića i njegovih suradnika koji nisu skrivali oduševljenje viđenim
'Iznimno mi je drago što smo danas u Međimurskoj županiji koja je predvodnik u pogledu sustava gospodarenja otpadom jer se upravo ovdje može doći vidjeti kako taj sustav može biti unaprijeđen', izjavio je Dobrović prilikom svog dolaska u Međimursku županiju.
'Ministar nije slučajno izrekao ovu pohvalu, jer dok se u Hrvatskoj, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, odvojeno na kućnom pragu prikuplja 16 posto komunalnog otpada, taj udio u Međimurju je 40 posto, i to ponajviše zahvaljujući PRE-KOM-u, odnosno gradu Prelogu i šest donjomeđimurskih općina koje postižu još veći postotak odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, na čemu, međutim, ne misle stati. Naglasio je to preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek ukazavši da stanovnici Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba već danas na svom kućnom pragu odvajaju 50 do 60 posto otpada, a obrađuju gotovo polovicu od ukupno prikupljenog otpada.
'Međutim, želimo još i više, želimo smanjiti otpad u crnim kantama s miješanim otpadom sa sadašnjih 98 kilograma po stanovniku na 50 kilograma godišnje. To neće biti lako i to je izazov, ali ga treba prihvatiti jer priroda sve vraća', naglasio je Kolarek ne skrivajući zadovoljstvo što je Donje Međimurje prvi hrvatski dio obuhvaćen međunarodnom strategijom 'Zero waste 2020.'
Zašto su u Donjem Međimurju krenuli prema društvu bez otpada, koji se odlaže ili spaljuje? Vjerojatno zato što nemaju ni jedan deponij, a mnoga divlja su sanirana. Stoga, kako je ukazao direktor GPK PRE-KOM Siniša Radiković, godinama razvijaju i nadograđuju sustav odvajanja otpada na kućnom pragu u sedam tisuća domaćinstava. Ona sada imaju dvije kante: smeđu za biorazgradivi otpad i crnu za miješani, a uz to i pet vreća za staklo, papir, PET i ostalo. S obzirom na to da su lani imali velike izdatke za utrošenih 250 tisuća vreća, sada rade na uvođenju još dviju kanti - plave i žute za papir, PET i metal – koje je već dobilo 400-tinjak domaćinstava.
Srce PRE-KOM-ova sustava reciklažno je dvorište koje se vlastitim sredstvima počelo graditi 2009, a dovršeno je 2013. godine. Tu je i nova sortirnica u kojoj se sortira 1.500 tona otpada po smjeni, odnosno 4.000 tona nakon pripajanja stare sortirnice, kao i lani dovršene kompostane iz koje godišnje ode 3.000 tona organskog otpada. Potonje je napravljeno uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša koji je PRE-KOM-u pomogao i kod obnove voznog parka i opreme za optimizaciju odvoza otpada, kao i edukacije koje uključuju eko kvizove po školama.
'Uključimo li i glomazni otpad, odvojeno prikupljamo oko 60 posto otpada, a obrađujemo 48,5 posto, dok godišnje odlažemo 98 kilograma otpada po stanovniku. Slijedimo preporuke i analize koje je za nas napravila Zelena akcija. Do 2020. želimo obraditi 70 posto otpada, a odlaganje smanjiti na 50 kilograma. Stoga sustav treba unaprjeđivati, pa već ove godine imamo u planu nabavu novih strojeva i pokrenuti radionicu te centar za ponovnu uporabu radi kojeg ćemo se povezati sa socijalnim zadrugama, a osnova svega je suradnja jedinica lokalne samouprave i poduzeća', naglasio je Radiković napominjući da sve donjomeđimurske općine sudjeluju u čišćenju okoliša na Dan planeta Zemlja.
Predstavljanjem novog paketa o kružnom gospodarstvu, kako je dodao ministar Dobrović, Europska unija napravila je snažan zaokret prema uspostavljanju resursno učinkovitog društva. 'Koncept 'Zero Waste', koji snažno zagovarate u Prelogu i Donjem Međimurju, u skladu je s tim zaokretom. Hvala vam što mi olakšavate veliki zadatak – promjenu politike gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koja se temelji na Strategiji gospodarenja otpadom iz 2005. koja više nije dovoljna jer trebamo više. Hvala vam što ste pokazali da se prema otpadu može postupati drugačije pa će, unatoč pritiscima, biti lakše kad se vidi ovo što imate i proizvodite', naglasio je Dobrović koji je ukazao da se u Međimurju također proizvodi oprema koja je u funkciji zaštite okoliša, što je dokaz da ekologija i ekonomija mogu ići zajedno ruku pod ruku, a da otpad nije nužno problem.
Ministarstvo, kako je dodao ministar, želi kroz dijalog i argumentirano redefinirati sustav gospodarenja otpadom koji se temelji na glomaznim regionalnim centrima i uspostaviti novi.
'Svi imamo zadatak, ne prema biračima, nego našoj djeci da izradimo održiv sustav, a Prelog je mjesto gdje se može vidjeti kako sustav gospodarenja otpadom može biti unaprijeđen jer je ekološki i ekonomski bitno održiviji nego što je zamišljeno u Planu gospodarenje otpadom iz 2007.' ustvrdio je Dobrović najavivši da su otvorene sve opcije oko planova izgradnje velikih centara za gospodarenje otpadom, ali da će se konačna odluka donijeti u dogovoru sa svima zainteresiranima.
