PREOKRET ZBOG SUPER LJILJE

Oni su vegani u Slavoniji, na to ih je natjerala posebna svinja!

14.02.2016 u 19:25

Bionic
Reading

Najpoznatije prase u Hrvatskoj, Super Ljilja svakodnevno na svojoj Facebook stranici oduševljava fanove fotografijama i video isječcima. Preko šest tisuća Ljiljinih obožavatelja prati njena vesela trčkaranja po dvorištu, druženje sa psima i drugim životinjama, a posebno odlazak u krevet i Ljiljino neobično uvlačenje pod poplun. To malo ružičasto stvorenje svojom je pojavom osvojilo srca ljubitelja životinja, a neke je Osječane navelo da promijene prehrambene navike po kojima je Slavonija prepoznatljiva

Odbačena u kanal, s teškim prolapsom crijeva, nakon dvije operacije Ljilja je preživjela i sada živi drugačiji život od ostalih pripadnika njene vrste. No u svojoj borbi za život, praščić ne bi uspio bez pomoći udruge Pobjede, odnosno osječkog Azila.

'Udruga Pobjede u programu ima promicanje prava svih životinja. Stoga je jedan od njenih osnovnih ciljeva promicanje veganstva. A za to ne možemo zamisliti bolju zagovornicu od Super Ljilje. Nadamo se da će potaknuti ljude na razmišljanje o osjećajima i potrebama svinja i svih drugih životinja', kažu u Udruzi Pobjede.

Ljuti čobanac i sarma, ali - bez mesa

A da se Slavonci osvješćuju i situacija pomalo mijenja u korist Super Ljilje i udruge Pobjede, dokaz je mali snack restoran Vege Lege, koji u Osijeku radi već gotovo dvije godine. Smješten uz osječku gradsku tržnicu, taj mali restorančić svakodnevno privlači vegetarijance i vegane svojim neodoljivim specijalitetima kao što su fusilli u umaku od medvjeđeg luka, gulaš od gljiva s vinskim noklicama, juha od Hokkaido bundeve i raznim drugim jelima. Za one koji se ne mogu odreći tradicionalnih slavonskih jela, u ponudi su čobanac i sarma, jednako pikantno spravljeno, ali bez mesa.  

‘Za kobasice i pljeskavice smjesu nabavljamo iz Slovenije, tamo se u stvari miješa, a ostale njihove namirnice dolaze s ‘Miroljubive zemljoradnje’ iz Njemačke. To je imanje na kojem se ne koriste strojevi, nego se sve obavlja ručno. Ne koriste ni stajnjak zato što se jako puno antibiotika daje životinjama’, priča voditeljica objekta Dunja Paulik.

Na ideju o otvaranju restorana, ova mlada profesorica hrvatskog jezika došla je još tijekom pohađanja studija. S obzirom na to da su ona i brat bili vegetarijanci, pitali su se što jesti jer se restoranska ponuda za vegetarijance svodila na pohani sir i konzervirane gljive,

‘Kako volim kuhati, zaintrigiralo me što sve možemo pripravljati od žitarica, povrća, sjemenki, začina i onda mi se otvorio jedan potpuno novi svijet’, priča Dunja, čija je cijela obitelj vegetarijansko veganska.

Njenu ideju financijski je podržao otac, a u biznisu je i majka koja ima svoj OPG i s kojeg Dunja također nabavlja namirnice.

Vježbanje i prehrana bez mesa

'U te smo namirnice sigurni jer već više od 15 godina na maminom se OPG-u vrše mjerenja minerala i tla, sve druge kontrole. Tako da za svoje proizvode ima sve potrebne certifikate. Naravno, nabavljamo namirnice i kod drugih OPG-ova koji imaju kvalitetno i ekološki uzgojeno povrće', objašnjava Dunja.

Zadovoljni kvalitetom, a i cijenama, Osječani sve češće navraćaju u restoran, pa u Lege Vege razmišljaju i o proširenju.

‘Lijepo vrijeme omogućit će postavljane terase gdje će naši gosti moći sjediti sa svojim ljubimcima, a u neko dogledno vrijeme možda ćemo potražiti i veći prostor’, najavljuje Dunja te priznaje da su i sami ostali zatečeni posjećenošću.

Prijeći na prehranu bez mesa, odnosno životinjskih proizvoda, za Osječanina Igora Dačića nije predstavljalo nikakav problem. Zdravom životu i vegetarijanskoj prehrani Igor se okrenuo prije sedam godina, a njegova supruga Maja i nekoliko godina ranije.


‘Ja jedem ribu, a moja supruga ni ribu ni meso. Problem je ponekad na svadbama ili nekim večerama, eventima, ali većinom smo navikli ljude da posebno za nas prave jela’, kaže Igor.

Razlozi zbog kojih su se odlučili odreći mesa, kaže, uglavnom su nehumano ubijanje životinja i zdravstveni. Oboje puno treniraju, Maja je vlasnica i instruktorica Eccentric studia za pilates, jogu, rehabilitaciju, a Igor je također instruktor i bavi se biciklizmom.

‘Kad kažemo da ne jedemo meso, onda nas konstantno ispituju zašto, pa što onda jedemo, uvjeravaju nas da to nije zdravo. Posebno se čude kad kažemo koliko treninga imamo tjedno i pitaju nas kako izdržimo. Sve se može ako imaš dovoljno volje i upornosti. Osobno i kad sam jeo meso, bilo je to jednom do dva puta tjedno, pa mi je prelazak u vegetarijance bio relativno lagan’, kaže Igor.

O tome treba li nam zaista meso u prehrani ili se može i bez njega, nutricionisti nisu usuglasili stavove. Dok jedni tvrde da izbalansirana i raznolika vegetarijanska prehrana nudi mnoštvo nutritivnih dobrobiti, drugi smatraju da samo raznovrsnom prehranom s ribom i mesom možemo unijeti potrebne aminokiseline, vitamin B12 i cink, no upozoravaju da u pripravljanju i konzumaciji treba biti umjeren.

Slavonci i dalje uporni s lošom prehranom

Zbog loše prehrane i životnih navika, čak 54 posto Slavonaca i Baranjaca godišnje umire uslijed bolesti krvožilnog sustava i infarkta miokarda. Ipak, te crne brojke teško odbijaju Slavonce od konzumacije tradicionalnih jela čobanca i sarme te brojnih suhomesnatih delicija, kulena, kobasica i slanine.

Kako promijeniti životne navike i prehranu, može se naučiti u nutricionističkom savjetovalištu udruge Balans.

‘Vegetarijanska prehrana je načelno dobra ako se zna dobro izbalansirati. Pretjerani unos škrobnih namirnica također šteti’, upozorava Maja Gradinjan, nutricionistica pri udruzi Balans.

Prema njenim riječima, pomoć u savjetovalištu najčešće traže osobe koje imaju problema s prekomjernom tjelesnom težinom, dijabetesom, povećanim lipidima u krvi, uglavnom sa zdravljem.  

No ova udruga provela je i niz projekata u suradnji s Gradom Osijekom, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, ZZJZ Virovitičko-podravske županije, u kojima su besplatno savjetovali građane te proveli edukaciju djece nižih razreda osnovnih škola o pravilnoj prehrani i promjenama životnih navika.

‘Naše djelovanje ide i u tom smjeru da u školama djeca dobivaju nutritivno bogate namirnice. Ima škola koje se jako trude da djeca imaju zdrave obroke, što je izuzetno važno za stvaranje pravilnih prehrambenih navika’, ističe nutricionistica Gradinjan.

Pretilost je brzo rastuća, upozoravaju stručnjaci. Hrvatska je na sedmom mjestu u Europi po broju pretile djece, a dva su osnovna razloga pojave te bolesti, sjedilački način života i nepravilna prehrana.