Hrvatska 'SLATKA' VARKA

Hrvatska mafija prevarila EU za 22 mil.€

Hrvatsku zbog sumnjivog izvoza šećera istražuje Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Nekolicina hrvatskih izvoznika, a radi se o tri tvrtke, miješajući šećer s čajem, kakaom i limunskom kiselinom, samo su prošle godine izbjegli platiti oko 22 milijuna eura carine

Iako ove tvrtke nisu direktno kršile europske zakone, zbog brojnih zakonskih rupa uspjele su određeno vrijeme na tržište EU plasirati uvozni šećer iz Brazila pod tarifnom oznakom tzv. “procesuirane” hrane, a ne šećera te su tako izbjegle plaćanje carine.

180.000 tona bez carine

Tri hrvatske šećerane imaju kvotu za izvoz 180.000 tona šećera bez carine. Viro i Sladorana koji su vlasništvo obitelji Zadro izvoze 120.000 tona, ostatak osječka šećerana. Iako je izvoz šećera često spominjan kao veliki hrvatski uspjeh podaci govore drugačije. Naime Hrvatska je lani izvezla 249.212 tona šećera, a uvezla gotovo isto toliko 247.081 tonu. Bilanca je na kraju pozitivna za 51 milijun dolara. Zarada na izvozu šećera isključivo se svodi na izvozu na tržište EU po visokoj cijeni od 560 eura za tonu, dok se domaće tržište opskrbljuje jeftinijim uvoznim šećerom od trske.

Naime, za izvoz šećera u EU carina iznosi 419 eura po toni, dok se za “procesuiranu” hranu carina ne plaća.

Hrvatske su institucije, navodno, ovaj posao zaustavile tijekom proljeća na traženje hrvatske industrije šećera koja ima izvoznu kvotu od 180.000 tona i ovakva vrsta prevare išla im je na štetu kako na tržištu Europske Unije tako i na domaćem tržištu.

Izvor Jutarnjeg lista kaže kako su tri hrvatske tvrtke za uvoz jeftinog šećera od šećerene trske iz Brazila prvo dobile pozitivno mišljenje Hrvatske gospodarske komore kako se radi o “doradnom poslu” odnosno “uvozu radi izvoza” nakon čega su mogle od carine zatražiti drugi tarifni broj za izvoz u EU.

Dakle, službene su im hrvatske institucije omogućile da ovaj proizvod izvoze po drugom tarifnom broju. Iz carine je stigao pisani odgovor da je došlo do izmjene carinske tarife koja je inicirana od strane Ministarstva poljoprivrede radi izjednačavanja stope carine na ostale vrste šećera (uključujući i mješavine šećera sa dodacima) s bijelim šećerom.

Napominjemo, da izmjena Uredbe o carinskoj tarifi nije bila potaknuta izvozom iz Hrvatske u EU jer Hrvatska ne primjenjuje izvozne carine, već u cilju zaštite domaće proizvodnje od uvoza određenih vrsta šećera uz nižu stopu carine od stope carine za bijeli šećer, kažu u carini. U Carinskoj Upravi nisu nam mogli dati podatke o tvrtkama koje su izvozile šećer na tržište EU. Tko se bavio ovim poslom nismo doznali niti iz HGK.

Upućeni tvrde kako je Hrvatska navodno zaustavila ovaj posao upravo zbog istrage OLAF-a, ali i zbog toga jer je ove godine došlo do najvećeg povijesnog rasta cijene šećera od trske na svjetskim burzama, zbog čega se ovaj posao više nije isplatio.

NYTIMES
Put šećera kako ga je vidio New York Times
Prema podacima OLAF-a, hrvatski izvoz šećera pomiješanog sa čajem i drugim sličnim sastojcima neprestano raste pa je sa 20.951 tone u 2006 godini povećan na 52.487 tona prošle godine.

Osim ove istrage Hrvatska se u istrazi OLAFA spominje i u sumnjivom poslu izvoza tekućeg šećera belgijske tvrtke Beneo-Orafati.

U raširenim prijevarama u trgovini šećera s Europskom Unijom važnu ulogu ima i Hrvatska, objavio je u utorak New York Times.

OLAF trenutno provodi istragu protiv spomenutog beligjskog proizvođača, a u njoj se spominje i Hrvatska, iako nije jasno u kom kontekstu i za koga se iz hrvatske taj sumnjivi posao veže. Naime, belgijski su carinici u pošiljci desetaka golemih cisternih sa po 22 tone tekućeg šećera u papirima pronašli da šećer ide za Hrvatsku, ali zaobilaznim putem preko Rusije točnije preko bescarinske zone Kalinjingrad na Baltiku.

Kamioni su tako umjesto putem od 1500 kilometara, šećer prevozili obilazno vozeći 4000 kilometara. Budući da je Hrvatska, a ne Rusija bila navedena kao krajnje odredište pošiljke su mogle dobiti izvozni rabat Europske Unije, tvrde istražitelji OLAF-a. Ovaj je europski ured tijekom proljeća pokrenuo istragu te zamrznuo polovicu novca od 200 ovakvih pošiljki na kojima je belgijska tvrtka navodno zaradila tri milijuna eura.






  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još