Ivana Maletić, europarlamentarka HDZ-a, komentirala je na konferenciji za medije rast BDP-a od 2,8 posto u trećem kvartalu na godišnjoj razini. Prema njezinim riječima, to je dobro za Hrvatsku i to je raduje, ali smatra da se rast ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama
'Ovakav rast nimalo ne iznenađuje, on je očekivan. Ono što nas muči i ono na što cijelo vrijeme upozoravamo je to da se on ne temelji na zdravim ekonomskim odnosima i to pokazuje i izvješće Državnog zavoda za statistiku. Kada se gleda po pojedinim djelatnostima, od njih deset osam pada ili stagnira, a dvije su zaista one koje značajnije doprinose rastu. Kada gledamo koje dvije, onda je to sve ono što je vezano uz turizam; trgovina, usluge, smještaj i prerađivačka industrija. Mi kao gospodarstvo i dalje ovisimo o vremenu i sigurnosnoj situaciji u svijetu. Što se tiče prerađivačke industrije, u trećem kvartalu prošle godine rafinerija u Sisku bila je u štrajku i to se sada reflektiralo na nešto veći rast jer je sada radila. Rast u njoj je dijelom zbog toga i zbog dva - tri proizvedena broda. Naša je industrija na tako niskim razinama da tako mali pomaci dovode do značajnije promjene', kazala je Maletić
Smatra da Hrvatskoj treba set aktivnosti koji će pomoći ozbiljnom rastu industrijske proizvodnje da dođe do prave reindustrijalizacije i da dođe do aktivne politike Vlade prema poduzetništvu i da se počnu otvarati radna mjesta i povećavati proizvodnja na zdravim osnovama.
'Ono što još ukazuje da se rast ne temelji na zdravim osnovama je to što za turizam koji raste imamo paralelno pojačan rast uvoza. Kad gledamo uvoz roba i usluga, u zadnjem kvartalu on raste više nego izvoz. I u trećem kvartalu izvoz raste sporije od izvoza. Zato što su nam došli turisti ne koristimo ništa svoje jer nam poljoprivreda i dalje pada. Nešto što bismo mogli proizvesti za turiste mi uvozimo i ne proizvodimo', navela je Maletić.
Po njezinu mišljenju, Hrvatska treba izvoz farmaceutskih i kemijskih proizvoda te prehrambeno-prerađivačkih proizvoda.
'U Hrvatskoj želimo rast BDP-a koji će se temeljiti na konkurentnosti naših proizvoda na europskom tržištu, da nam je proizvodnja jača i da nam izvoz raste temeljem naše proizvodnje, a to se ne može dogoditi samo od sebe', smatra Maletić i dodaje da je poražavajuće da nam rastu samo dva sektora.
S obzirom na to da su čelnici sindikata javnih i državnih službi potpisali tijekom 2011. i 2012. s predstavnicima Vlade izmjene sporazuma o osnovici za plaće u javnim i državnim službama, po kojima im osnovica treba rasti za šest posto nakon što BDP raste dva i više posto na međugodišnjoj razini u dva uzastopna tromjesečja, novinari su pitali kako bi se sada trebalo postaviti prema tome.
'Žalosno je da je ova Vlada u 12 kvartala ekonomskog pada propustila promijeniti sporazum da se on u slučaju pada dva kvartala može mijenjati. Sad je kasno. Vlada je napravila propust i treba poštovati potpisano. Mi se nadamo da će sindikati htjeti s novom vladom sjesti i razgovarati, jer se ovaj rast ne temelji na zdravim ekonomskim osnovama. Sa sindikatima treba dogovoriti poček jedno vrijeme dok naš gospodarski rast ne bude takav koji to omogućuje', zaključila je Maletić.
