Hrvatski je sabor jutros započeo raspravu o opozicijskom prijedlogu ustavnih promjena, a Zoran Milanović (SDP) uvodno je istaknuo da je oporbi prihvatljiv Vladin prijedlog da se na referendumu za ulazak u EU odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, ali pod uvjetom da se jednako rješenje primijeni na sve izbore
Zastupnici opozicije (njih 52), predlažu ukidanje posebnih biračkih mjesta u inozemstvu i traže da birači iz dijaspore svoje biračko pravo, bez obzira na to o čemu se izjašnjavaju, ostvaruju u Hrvatskoj.
Zoran Milanović je naglasio da je oporba otvorena za razgovore o tom pitanju, 'za razliku od HDZ-a, koji kategorički odbija raspravu o tome'. 'Vlada će morati objasniti što je to većina u RH', upozorio je Milanović, kojemu je nejasno predlaže li Vlada glasovanje samo u granicama RH ili i u veleposlanstvima. Naglasio je da je Vlada svojim prijedlogom prvi put uvela kriterij 'u Republici Hrvatskoj'.
Manjinama dopunsko biračko pravo
I Vesna Pusić (HNS) zauzela se da se, inzistiraju li Vlada i HDZ da o ulasku u EU odlučuju birači koji glasuju u Hrvatskoj, isti model mora primijeniti i na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.
'To (Vladin prijedlog) je razumljivo i prihvatljivo ako isti model u izravnom demokratskom izjašnjavanju (referendum) imamo i u predstavničkom izjašnjavanju (izbori)', poručila je.
Milanović je ponovio da se oporba zalaže da se u Preambuli Ustava izrijekom navedu sve nacionalne manjine, objasnivši da se time želi otkloniti definiranje autohtone nacionalne manjine, kao i dileme koje će se pojaviti nakon ulaska Hrvatske u EU.
Oporba se zalaže i da se pripadnicima nacionalnih manjinama, uz opće, Ustavom zajamči i dopunsko biračko pravo.
Milanović je podsjetio da je Ustav predvidio takvu mogućnost te da jedno biračko pravo ne isključuje drugo, ali da se 'zakonodavac pravio gluh', pa to nikad nije provedeno kroz zakon.
Vojska izvan Hrvatske samo dvotrećinskom većinom
Oporba se protivi Vladinu prijedlogu da Sabor vojsku izvan hrvatskih granica šalje natpolovičnom, umjesto dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
'Nejasno je što je motiviralo Vladu da predloži takvo rješenje, kad dvotrećinska većina koristi svakoj budućoj Vladi', rekao je Milanović koji smatra da nitko ne želi vojsku slati u opasne misije bez visoke suglasnosti u Saboru.
Oporbeni zastupnici traže i da se vojska izvan granica šalje uz supotpis Predsjednika Republike. 'Predsjednik Republike je vrhovni zapovjednik i ima ne samo pravo, nego i odgovornost suodlučivati o tako važnim odlukama', objasnio je Milanović.
Jačanje većine za proračun i Ustavni sud
Dvotrećinsku većinu oporba predlaže i kad je riječ o donošenju državnog proračuna i o izboru sudaca Ustavnog suda.
Milanoviću je prihvatljiva primjena europskog uhidbenog naloga, kao i prijedlog da se omogući sklapanje bilateralnih sporazuma s trećim zemljama, kako bi Hrvatska svoje državljane mogla izručivati i njihovim pravosudnim tijelima i obrnuto.
Zalaže se, međutim, da se ta dva rješenja odvoje u dva članka Ustava.
'Bit će još neka afera, bit će još neko hapšenje, bježanje od odgovornosti, ali ćemo ući u EU, a kada uđemo, ponašat ćemo se malo kulturnije u parlamentu i bit će neki novi saziv Sabora', kazao je Milanović, a njegove je ocjene Vladimir Šeks (HDZ) nazvao neumjesnim opaskama.
Državni kriminal bez zastare
Milanović je zatražio da se Ustavom omogući aktivnija uloga Sabora u donošenju europskih direktiva, prihvaćanje kojih bi, smatra, unaprijed trebao raspraviti i odobriti nadležni saborski odbor. Oporba traži da se nemogućnost zastare, uz kaznena djela vezana za pretvorbu i privatizaciju, propiše i za ratno profiterstvo i druga s tim povezana kaznena djela.
Zalažu se da se Ustavom utvrdi obvezno opće obrazovanje do stjecanja prvog zvanja, da se u Ustavu izrijekom spomene funkcija guvernera HNB-a te da se, uz odvjetništvo, kao javna služba navede i javno bilježništvo.
