Uz Bekića, u emisiji 'U mreži prvog' o izbjegličkoj krizi u Hrvatskoj i Europi govorili su Lidija Čehulić Vukadinović i Dario Kuntić s Fakulteta političkih znanosti. Svi troje složili su se, na početku, da kritike koje je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uputila na račun njemačke kancelarke Angele Merkel ne predstavljaju predsjedničin gaf.

Čehulić Vukadinović ocijenila je da se Grabar Kitarović pokazala kao 'dinamična, odlučna predsjednica koja će se boriti za interese građana' te se 'vrlo jasno odredila i na počecima ove izbjegličke krize u Hrvatskoj'.

'Ne bih rekla da je to bio politički gaf, čak bih rekla da je to smišljena izjava predsjednice, kojom nije željela uvrijediti gospođu Merkel nego je jednostavno željela pokazati da i dalje čvrsto stoji na obrani hrvatskih nacionalnih interesa', rekla je Čehulić Vukadinović.

Po Bekiću, predsjedničin istup bio je žešći od onoga što bi se očekivalo, ali također ne smatra da je to bio gaf, niti bi tome pridavao previše važnosti. 'Puno je teških riječi već izrečeno po cijeloj Europskoj uniji u vezi ove krize, tako da mislim da se Njemačka neće previše baviti s tom izjavom.'

Kuntić se načelno slaže s navedenim stavovima, iako je 'činjenica da je predsjednica bila možda malo preoštra prema nekom za koga je prije par mjeseci rekla da joj je uzor', ali je ujedno 'predsjednica htjela ukazati na probleme koji tište Hrvatsku'.

'EU se pokazala kao ekskluzivna, a ne inkluzivna organizacija'

Čehulić Vukadinović ustvrdila je da se 'Europska unija pokazala kao ekskluzivna, a ne inkluzivna organizacija, koja na papiru ima jako lijepo zapisane deklaracije o zaštiti ljudskih prava, ali kad dođe do konkretne realizacije tih istih prava, nastaju problemi', kao 'skup država od kojih malo koja želi supranacionalnost, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku'.

Što se pak tiče postsocijalističke Europe, problem je u tome što su to 'uglavnom zatvorena društva koja su kroz povijest vrlo teško prihvaćala razlike, koje su dio ipak jednog šireg zapadnocivilizacijskog kruga'.

'Sada, budimo realni, imate ljude koji su po svim aspektima društvenog života, naviše njih, apsolutno različiti od onog što poznaje prosječni hrvatski građanin. I naravno da se ljudi boje, boje se ljudi koji su druge boje kože, koji govore nama nerazumljivim jezikom, koji nemaju apsolutno ništa iza sebe, za koje se ne zna u ovim suvremenim izazovima sigurnosti jesu li pripadnici neke radikalne skupine, potencijalni teroristi, jesu li stvarno izbjeglice koji bježe zato što su im domovi uništeni, jesu li ljudi koji dolaze trbuhom za kruhom jer žele samo bolje životne i radne uvjete', nabrojila je Čehulić Vukadinović dodajući da se cijelo hrvatsko društvo, ali i cijela Europska unija mora prilagođavati i biti spremna, jer to je naša realnost u budućnosti. 'Nema više ekskluzivnih zapadnocivilizacijskih krugova, pa ni unutar Europske unije', zaključila je profesorica.

Više opservacija iz emisije 'U mreži prvog' o ksenofobiji, Islamskoj državi i o drugim izazovima vezanima uz izbjegličku krizu, možete čuti ovdje