Stanku je u Saboru zatražila većina klubova, a prvi se za riječ javio nezavisni Damir Kajin, kazavši da je policiji i nadležnim službama čestitao na obavljenom poslu. Međutim, Kajin je uvjeren da je situacija izmakla kontroli.

'Do 8 sati u Hrvatsku je ušlo 5.650 ljudi, a danas ulazi još najmanje njih 2.000. Za dva, tri, pet dana ovdje će biti preko 20.000 ljudi. Situacija je već prvog dana izbjegla kontroli. Hrvatska očigledno, a to govore podaci, nije spremna. Vlada jučer još nije bila svjesna što će nam se dogoditi - 1,5 milijuna ljudi je u pokretu u zadnjih 10 dana, 175.000 migranata došlo je u Grčku, a u Makedoniji i Srbiji je oko 10.000 ljudi koji idu prema Hrvatskoj', kazao je Kajin.

Uvjeren je Kajin da će Hrvatska morati zatvoriti granicu. 'Hrvatska je prvog dana pokazala dobru volju. U centrima za prihvat imamo 1.800 mjesta. Njemačka, Austrija, Slovenija i Mađarska blokirale su Hrvatsku. No ne može Hrvatska biti pretvorena u veliki europski azil, kao što to traži Europska unija. To što su Njemačka, Austrija i Slovenija zaustavile ulazak migranata ne znači da su nedemokratske zemlje. Dok Slovenija, Mađarska, Austrija i Njemačka ne osiguraju koridore kroz svoj teritorij, Hrvatska, bojim se, neće moći prihvaćati desetine tisuća tih nesretnih ljudi kojima valja pomoći', poručuje Kajin i dodaje da Hrvatska mora vlasti u Srbiji obavijestiti da do utorka i sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a ne može primati izbjeglice.

Na ozbiljnost situacije u Slavoniji upozorio je i HDSSB-ov Boro Grubišić. 'Nakon svih tih nedaća evo na istoku Hrvatske šest, sedam tisuća azilanata. Usred Tovarnika izbjegličko naselje. Gradi se šatorsko naselje između Vinkovaca i Rokovaca. Kontejnersko naselje u Gunji je iseljeno. Iseljeno je iako im kuće nisu završene, iseljeno je upravo u svrhu prihvata azilanata. Koliko to Hrvatska treba pokazivati i dokazivati Europi da je humana? Jesu li nehumane Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska? Recite vi u Vladi gospodi Orbanu i drugima da su nehumani. A ne kažu ništa', rekao je Grubišić.

U HDZ-u pak smatraju da Vlada očito nije imala plan za izbjeglice. Situacija je sve manje pod kontrolom i moramo reći da idemo prema konfuziji i prema kaosu, ustvrdio je HDZ-ov Gordan Jandroković.

'U roku od desetak sati Vlada shvaća da je vodila potpuno krivu politiku, da je bila potpuno nepripremljena. Tjednima već upozoravamo na ono što će se dogoditi i, htjeli mi to priznati ili ne, očito da Vlada Republike Hrvatske nije imala plan niti ima plan kako riješiti ovo teško pitanje. Jučer tijekom aktualnog prijepodneva predsjednik Vlade nas je uvjeravao da smo spremni. Tijekom večeri bilo je vidljivo već iz priloga novinara koji su vrlo naklonjeni tim ljudima, izbjeglicama koji dolaze, da stvari više nisu pod kontrolom', kazao je Jandroković.

Vlada obmanjuje javnost jer nisu dogovoreni nikakvi koridori prema ostatku Europske unije, poručio je Jandroković.

'Ne vidim razloga zašto se to događa - zar će na taj način pravdati vlastitu nesposobnost? Ovo je preozbiljno pitanje, ovo nije šala, ovo je nešto što će se desetljećima osjećati, ovo nije pitanje politikanstva, ovo nije pitanje jednokratno, ovo je pitanje koje se tiče naših života, života naše djece. Ne znam je li moguće da netko u Hrvatskoj to ne razumije', kazao je Jandroković.

Ako ne osiguramo sigurnost i stabilnost zemlje, ne možemo biti humani, mišljenje je Jandrokovića. 'Neki kolege novinari govore da neki prenaglašavaju pitanje sigurnosti i stabilnosti, ovo je humanitarno pitanje. Pa slažemo se i siguran sam da ovdje među nama nema nikog tko nije čovjek, tko ne razumije patnju i očaj tih ljudi i spremni smo im pomoći. Ali kako ćemo im pomoći ako nemamo načina pomoći, ako ih nemamo gdje smjestiti, ako ne znamo koliko ćemo ih primiti? Pa to nije demagogija, to nije predizborno pitanje, ovo je pitanje koje, već sam jedanput rekao, nadilazi dnevnu politiku', kaže Jandroković.

Međutim, s procjenom HDZ-a nije se složio SDP-ov Igor Dragovan. 'Jučer su Hrvatska i njeni građani pokazali svu svoju humanost, toplinu i brigu za ljude koji bježe spašavajući vlastiti život. To nisu azilanti i to nisu migranti. To su izbjeglice koje bježe od rata. U 24 sata smo pokazali da smo spremni organizirati se, prihvatiti i naći način na koji prihvatiti te ljude. I postupamo u skladu sa zakonom RH. Mislim da situacija nije tako dramatična kako se želi prikazati, ali je izuzetno ozbiljna. I slažem se sa svima nama koji upozoravamo na to da sve može izmaći kontroli, ali je li rješenje da Hrvatska zatvori granicu?', upitao je Dragovan.

'Pokazali smo da smo prije svega ljudi u Hrvatskoj i vjerujem da ćemo dobiti informaciju što se radi, koji je plan i u kojem pravcu sve to skupa ide', kaže Dragovan.

Hrvatska u ovoj situaciji mora pokazati karakter i postaviti i neka pitanja Bruxellesu, smatra pak Petar Baranović iz Reformista. 'Što sada trebamo napraviti? Zatvoriti granice i izgubiti obraz, izgubiti priliku da ostanemo ljudi, izgubiti priliku da kao ljudi i nacija vratimo samopoštovanje? Zar bismo trebali pustiti da majke koje trebaju roditi rađaju na graničnom prijelazu ili negdje u kukuruzima? Ili bismo starce koji imaju ozbiljne zdravstvene tegobe trebali pustiti da umiru u kukuruzima?', upitao je Baranović.

Osvrnuo se i na kvote. 'U mojoj profesiji se o kvotama govori kad je u pitanju sitna plava riba, kad je u pitanju tuna, ali razgovarati o kvotama kad su u pitanju ljudi stvar je lošeg ukusa. I uopće se čudim kao zastupnik u Saboru jedne demokratske zemlje da o ljudima govorimo kao da su glave plavorepe tune', kazao je Baranović.

Baranović ne može vjerovati da se krivnja u ovom slučaju pokušava prebaciti na Vladu. 'Ne bi li bilo interesantno da se kanalima kroz Europsku pučku stranku priupita gospođu Angelu Merkel kako je naglo promijenila stav? Imate li za to, dame i gospodo, karaktera? Da gospođu Merkel pitate kako je promijenila stav i ostavila siromašnu Hrvatsku na brisanom prostoru, koja graca u vlastitim problemima, ali koja neće izgubiti obraz. Je l' pamtimo šatore u El Shattu, u kojima su se rađali Splićani, Trogirani, Šibenčani, Višani i svi ostali, a pamtimo i naše kolone izbjeglica koje su isto tako zbog neodgovorne svjetske politike napuštale svoje domove. Jer svijet je mogao spriječiti rat na jugoistoku Europe, a nije ga spriječio. Budimo spremni ostati ljudi, sačuvati vlastitu savjest i dostojanstvo kršćanskog, poštenoga naroda koji je spreman biti solidaran u odricanju. Nemamo pravo ostavljati ljude da umiru u kukuruzima, matere da rađaju u kukuruzima niti imamo pravo pustiti da na našoj granici djeca krepaju od gladi. Imamo šansu sačuvati savjest i imamo šansu sačuvati dostojanstvo hrvatske nacije', zaključio je Baranović.

Europska unija još uvijek nema odgovor na ono što se događa na njenim granicama, upozorava nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

'Europska komisija lijepo nam je poslala poruke i danas i jučer da RH ne smije propuštati migrante u druge zemlje, da je RH dužna zbrinuti sve koji uđu unutar njezinih granica i da bi otvaranjem koridora Vlada RH prekršila zakone i pravila EU. To smo dobili kao poruku od ostalih država članica. I mi se u ovom trenutku moramo postaviti kao suverena članica, jednako pravna, jednako snažna članica EU u zaštiti nacionalnih interesa, ali i vodeći računa o stotinama tisuća ljudi koji bježe', kazala je Kosor

Upozorila je da je ovo ozbiljno pitanje. 'Ova tema ne smije postati predizborna, međutim ona je itekako važna politička, sigurnosna i svakako humanitarna tema. Vijeće za nacionalnu sigurnost se trebalo sastati još jučer, najkasnije danas a nikako čekati sutra, nema nikakvog razloga da se čeka petak. Sve se obveze mogu otkazati i mislim da Vlada, koja je u ovoj situaciji operativno tijelo, mora jasno uzeti u obzir činjenice da i Makedonija i Srbija 'lifraju' ljude, izbjeglice prema našim granicama. Hrvatska danas mora odlučiti koliki je najveći broj koji možemo prihvatiti, koje možemo primiti, to treba odlučiti i na Vijeću za nacionalnu sigurnost, a kriterij koji može Hrvatska kao članica EU predložiti Europskoj komisiji među ostalim jest BDP i broj stanovnika', rekla je Kosor.

HNS-ov Srđan Gjurković priznaje da je situacija ozbiljna, ali poziva HDZ da ne širi paniku. 'Prva smo zemlja koja je i na humanitarnoj osnovi i u administrativnom smislu odgovorila na problem izbjeglica, ali i ekonomskih migranata. Hrvatska ih registrira, evidentira odakle su došli, sve su institucije Hrvatske uključene u taj posao i to funkcionira. I funkcionira puno bolje nego u drugim zemljama, funkcionira puno bolje nego u Grčkoj, koja je u Schengenu, i time smo samo pokazali da smo pripremljeni, da možemo odgovoriti na ovaj nesretni izazov koji je ljude potjerao iz svojih domova, ljude koji su pobjegli od rata i s kojima suosjećamo jer vrlo dobro znamo što i na koji način proživljavaju te trenutke', kazao je Gjurković.

Bilo bi loše, poručuje SDSS-ov Milorad Pupovac, kad bismo jedan dan pokazali humano lice, a drugi dan govorili drugim jezikom. 'Onima kojima je danas tisuću izbjeglica ili 1.500 izbjeglica problem na našim granicama samo ću postaviti pitanje gdje su bili prije četiri, pet godina, kada je trebalo govoriti protiv rata u Libiji, u Siriji i u drugim zemljama. Gdje je bila pamet tada kada su se razarala društva i kada su izbjeglice kretale u tolikom broju da je to poprimalo biblijske razmjere? Tada pameti nije bilo, ali nema je ni sada, kada se ovako reagira. Zato moramo biti trezveni i pokazati da možemo napraviti ono što možemo, a ono što ne možemo, ne možemo. Jučer je i ministrica vanjskih poslova jasno dala do znanja da ne možemo primiti na desetke hiljada izbjeglica, ali jedan broj možemo primiti', podsjetio je Pupovac.

Nema potrebe za panikom, zaključio je na kraju rasprave predsjednik Sabora Josip Leko. 'Nema potrebe za panikom. I državne i društvene institucije djeluju, rekao bih, vrlo odgovorno, ali to ne znači da nema granica za njihovo djelovanje ako humanitarni problem zbog kvantiteta ljudi preraste u neki drugi problem', poručuje Leko.

Zažalio je što nema jedinstva u Saboru. 'Izbori i strahovi nisu dobar saveznik za mudre političke odluke ni mudre politike, pa kad je i u pitanju humanost. Morali bismo utvrditi kada za Hrvatsku humanitarno pitanje prerasta i u neko drugo pitanje. Kada Hrvatska mora reagirati ne samo iz humanih i humanitarnih razloga, nego kad mora djelovati i politički. To je pitanje koje ovdje nije dobilo odgovor, pogotovo ne jedinstven', kazao je Leko.