DRAMATIČNO U ŠIBENIKU

Radnici TLM-a zaprijetili blokadom magistrale

18.08.2015 u 14:37

  • +3

Radnici TLM-a uz podršku Živog zida izrazili nezadovoljstvo radom Uprave

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Bionic
Reading

Oko 300 radnika Tvornice valjanih proizvoda i Tvornice prešanih proizvoda, nastalih razdvajanjem nekadašnjeg šibenskog TLM-a, u utorak se okupilo štrajkajući ispred zgrade Uprave kako bi, predvođeni Sindikatom metalaca Hrvatske i uz podršku Hrvatskog sindikata metalaca i Živog zida, iskazali nezadovoljstvo zbog neisplate plaća i činjenice da tvornički pogoni već mjesecima ne rade, a šef Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević najavio je i daljnje sindikalne akcije, koje bi mogle uključivati ne samo ulazak u upravnu zgradu, nego i blokadu magistrale

Predstavnici radnika zazivali su odlazak iz TLM-a novog vlasnika, ruskog poduzetnika Igora Shamisa, te opstanak oko 600 radnih mjesta u tvorničkim pogonima.

Radnici su najavili slična okupljanja jednom do dva puta tjedno sve dok se ne promijeni Uprava, pokrene proizvodnja i isplate zaostale plaće.

Za slučaj da prosvjedi ne urode plodom, šef Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević najavio je daljnje sindikalne akcije, piše tris.com: 'Ukoliko se ništa ne dogodi, ako Uprava ne da ostavku i ako se ne organizira sastanak s novim investitorom, slovenskom Inpolom ili spominjanim češkim investicijskim fondom, ukoliko taj uopće postoji, nastavljamo akcije. Stav sindikata je jasan, oni koji ulaze u TLM bez stečaja za nas su prava opcija. Ukoliko se stvarno ništa pozitivno ne bude događalo i ukoliko se država ne budu uključila u rješavanje problema radikalizirat ćemo akcije. Jedna od opcija je ulazak u upravnu zgradu, druga je blokada magistrale, a možda u međuvremenu osmislimo još nešto'.

Iznervirani stanjem u TLM-u radnici su izvijesili transparente s parolama 'Lepur čistač radnika', te 'Lepur i Shamis grobari TLM-a', prozivajući Branimira Lepura, savjetnika predsjednika Nadzornog odbora TLM Aluminiuma, i vlasnika TLM-ovih pogona Shamisa, no nitko od njih nije se pojavio pred radnicima.

U ponedjeljak je Zdravko Burazer, čelnik Hrvatskog sindikata metalaca, iznio u priopćenju zahtjeve sindikata upozorivši da će TLM, ako se hitno ne povuku određeni potezi, završiti 'u raljama stečaja i likvidacije'.

Poništenje privatizacije i novi natječaj

Istaknuo je da su TLM-u potrebne radikalne sindikalne akcije kojima će se državne institucije prisiliti na poništenje privatizacije TLM-a jer vlasnik nije izvršio preuzete obveze.

Nakon poništenja privatizacije sindikat traži hitno raspisivanje novog natječaja za prodaju TLM-a, pri čemu treba prihvatiti samo ponuđače koji valjanim garancijama jamče da će moći izvršiti dogovorene obveze.

Također traže da represivna tijela ubrzaju preispitivanje zakonitosti poslovanja onih koji su TLM doveli u tešku situaciju, i to po prijavama i dokumentaciji koju je sindikat uputio USKOK-u, DORH-u, MUP-u i dr.

TLM-u je hitno potreban svježi kapital, nabavka sirovine, kontinuirana proizvodnja i maksimalno zapošljavanje svih kapaciteta. Osim toga, potrebni su novi ljudi umjesto potrošenih kadrova koji su TLM i doveli u bezizlaznu situaciju, ističe Burazer u priopćenju.

Privatizacija TLM-a

TLM je privatiziran u prosincu 2007. godine, kada ga je od tadašnjeg Fonda za privatizaciju kupio konzorcij hrvatskih tvrtki sastavljen od Dalekovoda, Konstruktora, Zagreb Montaže, Aluflex packa i Feala.

Prema ugovoru s Fondom, Konzorcij je tvornicu dobio za simboličnu jednu kunu, te stekao 80,02 posto udjela u vlasništvu, a zauzvrat se ugovorom obvezao investirati 107 milijuna eura, osigurati deset milijuna eura jamstva za obveze pokrivene državnim jamstvima, te podmiriti i obveze za neplaćene poreze državi u iznosu od 3,75 milijuna kuna.

Tada je TLM podijeljen na tri tvrtke – Tvornicu valjanih proizvoda (TVP), Tvornicu prešanih proizvoda (TPP), te Adrial plus, koji je okupio administrativne službe.

Ubrzo nakon toga konzorcij se počeo osipati, najprije je 2009. godine istupio Feal, a potom i Aluflex pack, Konstruktor i Dalekovod. Većinski vlasnik TVP-a ostala je Zagreb Montaža, a TPP je preuzela Hypo banka.

Austrijska banka 2012. godine zbog racionalizacije poslovanja neizravne vlasničke udjele prodala je tvrtki Euris sa sjedištem u Beču. Euris, u vlasništvu Marka Lorana Pejčinoskog, bio je u tom trenutku najveći i najvažniji klijent TVP-a, a kupnjom je stekao preko 80 posto udjela u tvrtki.

Euris je uskoro otkupio i većinske udjele u TPP-u od Zagreb Montaže, te tako rukovodio objema TLM-ovim tvornicama.

No, tvornice nisu postizale željene rezultate u poslovanju, kumulirao se dug, a paralelno s time došlo je i do prekida dostave sirovine iz mostarske tvornice Aluminija.

Prisilni godišnji odmor za radnike

Uskoro, zalihe u pogonima su presušile, pa je Uprava na čije je čelo došao Lepur, donijela odluku o prisilnom godišnjem odmoru za sve djelatnike TPP-a. TVP, koji se u to vrijeme preimenovao u TLM Aluminijum, a na čelu mu je također bio Lepur, još uvijek je proizvodio, ali su se sindikati također pribojali najgorega.

Sindikalci su u nekoliko navrata štrajkali, iz protesta lancima vezivali automobile uprave i portu tvornice, no nisu dobili ništa više od jedne od tri zaostale plaće, a proizvodnja u TPP-u nije pokrenuta.

U TPP-u i TLM Aluminijumu, otvorena je predstečajna nagodba, no tadašnji vlasnik Pejčinoski, unatoč nagodbi, gotovo preko noći prodao je tvornicu ruskom biznismenu Igoru Shamisu.

Javnost i radnici polagali su tada nadu u svjetliju budućnost tvornice, no stanje se pod Shamisom samo pogoršalo, proizvodnja nije pokrenuta, a nije krenula niti redovna isplata plaća.