Hrvatska DIJASPORA I REFERENDUM O EU

Izmjene Ustava: Mrtve duše uzvraćaju udarac

Saborski Odbor za Ustav, sa suzdržanim glasom SDP-ovca Josipa Leke, te Odbor za pravosuđe podržali su prijedlog pokretanja ustavnih promjena na temelju vladina nacrta. Vladin prijedlog uvodno je obrazložila premijerka Jadranka Kosor koja je, među ostalim, izvijestila da je Vladi prihvatljiva ideja da u Preambulu Ustava, uz Bošnjake i Slovence, uđu i druge nacionalne manjine, odnosno sve 22 manjine

ZAGREB - Prihvatljivim smatra i ideje da se dodatno ublaže odredbe kojima se regulira referendum za ulazak Hrvatske u EU, odnosno da se olakša donošenje referendumske odluke. Još jednom je istaknula da je dobro što su se stranke dogovorile da će odmah krenuti u ustavne promjene, ocijenivši da je to dobra poruka Europskoj komisiji da Hrvatska želi u roku izvršiti sve svoje obveze u procesu pristupanja EU-u. Podsjetila je da su ustavne promjene nužne i za zatvaranje nekih pregovaračkih poglavlja.
 

Traži se pravo izbora

Sloboda odlučivanja o rađanju
Zajednički prijedlog oporba još nije javno predstavila, no Ingrid Antičević-Marinović na sjednici Odbora se založila da se u Ustav unese odredba o slobodi odlučivanja o rađanju, a Vesna Pusić predložila je da se nacionalnim manjinama da dodatno pravo glasa u segmentu zaštite manjinskih prava. Zalaže se i da se propiše obvezno obrazovanje od najmanje 11 godina, a smatra da je predviđena obveza 10-godišnjeg školovanja neusklađena s europskim standardima i praksom.

Saborskoj oporbi najviše smeta Vladin prijedlog po kojemu se na referendumu o ulasku Hrvatske u EU odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, uz uvjet da mu je pristupila većina od ukupnog broja birača. Vladimir Šeks je u emisiji Otvoreno 'pojasnio' da će moći glasovati hrvatski državljani s pravom glasa koji nemaju prebivalište u RH, kako na teritoriju Hrvatske, tako i na biračkim mjestima izvan RH. Diplomatsko-konzularna predstavništva, dodao je Šeks, smatraju se dijelom državnog teritorija.

Vesna Pusić ustvrdila je da se u dijaspori neće otvarati desetine dodatnih takvih biračkih mjesta, te ustvrdila da HDZ treba dijasporu zbog potrebnih 50 posto od ukupnog broja birača, ali će se brojati samo oni koji glasuju u RH. 'Očito je da imamo popise birača sa od 400.000 do 900.000 mrtvih duša, što otvara ogroman prostor za manipulaciju. HDZ se služi trikovima: dakle, glasajte iako se nećete brojati ili pak, brojat će se svi, ali će se za kvorum računati samo oni s prebivalištem u RH', rekla je Pusić. Poručila je da se moraju mijenjati popisi birača, kako ne bi izvoditi ovakav 'salto mortale' i kako bi Hrvatska profunkcionirala kao normalna država.

'Kakav je to odnos prema dijaspori? Mogu glasovati u Hrvatskoj, ali se neće računati u kvorum, to zbunjuje', upitao je SDP-ovac Ivo Josipović u ranijoj raspravi.

Njegov stranački kolega Josip Leko tumači, pak, da je legitimno da o ulasku u EU odlučuju građani s prebivalištem u Hrvatskoj, ali da bi Vlada to trebala jasno reći.

'Kad vam trebaju, i mrtvi izlaze iz groba, a sada mrtve duše uzvraćaju udarac', poručila je vladajućima Ingrid Antičević-Marinović.

Vesni Pusić (HNS) neprihvatljivo je da birači izvan Hrvatske glasuju na izborima za Sabor i Vladu, a da se njihov glas ne računa na referendumu za EU. Smatra da je Vlada takvim prijedlogom priznala da ima ozbiljnih problema s izbornim sustavom.

'Ne može biti da isti ljudi nemaju pravo glasa u odluci o EU-u, a imaju u odluci o Vladi i Saboru. Mislite li da je glasovanje za Vladu i Sabor dovoljno neozbiljno da se može provoditi po nesređenim popisima birača?' upitala je Pusić. Ustvrdila je da je na biračkim popisima između 400 i 900 tisuća osoba za koje je nemoguće utvrditi postoje li.

Vladimir Šeks
(HDZ) Vladi je, pak, predložio ublažavanje uvjeta za referendum, odnosno da referendumska odluka bude valjana ako za nju glasuje polovica birača koji su izišli na referendum, uz uvjet da je referendumu pristupilo više od polovice birača s prebivalištem u RH.

Naglasio je da nije riječ o nepovjerenju prema biračima izvan Hrvatske, nego da respektira činjenicu da je to biračko tijelo dosad na izborima uglavnom apstiniralo. Naveo je da na izbore izvan Hrvatske u prosjeku izlazi do 25 posto birača.

Lakše slanje vojnika

Blaže uvjete vlada je predvidjela za slanje pripadnika Oružanih snaga RH izvan granica RH, o čemu bi Sabor, umjesto dvotrećinskom, mogao odlučiti kvalificiranom većinom. Vlada predlaže i da se Ustavom omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih članica nakon ulaska RH u EU, a predvidjela je i mogućnost potpisivanja takvih ugovora sa zemljama izvan EU.

Šeks priznaje da Hrvatska ima problema s biračkim popisima, da su na njima osobe s fiktivnim prebivalištem, ali objašnjava da su svi pokušaji da se taj problem riješi kroz Zakon o prebivalištu propali zbog političkih otpora. Tumači, naime, da je nekoliko vlada predlagalo brisanje iz prebivališta onih koji su u Hrvatskoj imali prebivalište 1991, ali su nakon toga otišli u druge zemlje i tamo započeli novi život.

Ustavom bi se utvrdilo da nema zastare za kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji. Utvrdilo bi se i obvezno i svima dostupno opće obrazovanje, neovisnost Hrvatske narodne banke i Državne revizije, kao i o politici neovisan izbor sudaca i pravosudnih dužnosnika. Članovi Odbora za pravosuđe pozdravili su prijedlog o brisanju ovlasti Sabora u izboru članova Državnoga sudbenog vijeća (DSV) i Državnoodvjetničkog vijeća (DOV) i u davanju mišljenja o imenovanju i razriješenju sudaca. Vlada predlaže da DSV i DOV upravljaju postupkom imenovanja pravosudnih dužnosnika, a da svaku odluku o imenovanju sudaca i zamjenika državnih odvjetništava donosi neovisno tijelo na temelju objektivnih kriterija. Time bi se trebala osigurati neovisnost izbora sudaca i pravosudnih dužnosnika, u skladu s europskim standardima.

Današnjom odlukom Odbor je i formalno započeo proces izmjena Ustava, a tu bi odluku sutra trebao potvrditi saborski plenum.

Sabor će sutra raspraviti Vladin nacrt ustavnih promjena, ali o njemu neće glasovati dok ne raspravi i oporbeni prijedlog, koji bi se u proceduri trebao naći idućih dana.

Ustavnim promjenama Sabor će pristupiti na prijedlog Odbora za Ustav, no zastupnici sutra neće glasovati o samom vladinu nacrtu, nego će ga samo raspraviti. Vladin će nacrt zatim u proceduri pričekati najavljeni zajednički prijedlog oporbenih klubova, o kojemu će se odvojeno raspravljati na plenarnoj sjednici.

Stranke će zatim osnovati zajedničku radnu skupinu koja bi trebala utvrditi koji prijedlozi mogu dobiti potporu dvotrećinske većine zastupnika, odnosno usuglasiti zajednički prijedlog ustavnih promjena koji će predložiti Saboru.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još