Predstavljajući izmjene zakona, ministar uprave Arsen Bauk podsjetio je da je Ustavni sud u kolovozu prošle godine, odlučujući o ustavnosti referendumskog pitanja o ćirilici, naložio Vladi da u roku od godinu dana izmijeni Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te odredi prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Zakon predviđa da jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da u njima više od trećine stanovništva čine pripadnici neke nacionalne manjine, moraju u roku od šest mjeseci od ispunjenja tog uvjeta u svojim statutima predvidjeti ravnopravnu službenu uporabu jezika te manjine na svom području. Ukoliko to ne naprave, raspustit će se predstavničko tijelo te jedinice lokalne samouprave.

Isti mehanizam primijenit će se i u slučaju ako općine i gradovi koji su bili dužni, a nisu uskladili statute s odredbama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, ne usklade svoje statute u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena zakona.

Ukoliko pak općina ili grad ili županija statutom urede uporabu jezika i pisma nacionalne manjine protivno odredbama zakona, prvo će dobiti upozorenje, a ukoliko i nakon toga ne postupe po zakonu, doći će do raspuštanja predstavničkog tijela.

U slučaju raspuštanja predstavničkog tijela Vlada će imenovati povjerenika koji će imati ovlasti urediti uporabu jezika nacionalnih manjina u Statutu da bi se izbjeglo raspuštanje predstavničkog tijela unedogled, kazao je Bauk.

'Reakcije koje su sada uslijedile iz Vukovara nisu potrebne jer Gradsko vijeće ima još mjesec dana da uredi uporabu jezika nacionalnih manjina u Statutu', dodao je Bauk, složivši se s time da izmjene zakona u saborskoj proceduri prođu kroz dva čitanja.

'Bez opozicije zakon neće biti donesen jer je potrebna dvotrećinska većina za njegovo donošenje. Stalo nam je da se završi ova priča', poručio je Bauk.

Kako o svemu razmišlja HDZ, danas se nije otkrilo jer nitko od njegovih zastupnika nije bio na sjednici Odbora za Ustav. Međutim, oni su već ranije iznijeli stav kako ne smatraju da je za izglasavanje zakona potrebna dvotrećinska većina.

Na to se na sjednici Odbora osvrnuo i SDSS-ov Milorad Pupovac. 'Pitanje kako Sabor treba odlučivati, dvotrećinskom ili običnom većinom, smatramo opasnim i po namjeri i po konzekvencama. Naime, vidimo da se na mala vrata želi uvesti deregulacija prava manjina i to je kontinuitet nekih stranaka koje žele otvoriti prostor da se umanje prava nacionalnih manjina', kazao je Pupovac, aludirajući na glavnu oporbenu stranku HDZ.

Podsjetio je kako je Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina inicijalno donesen s dvotrećinskom većinom glasova te smatra da se isto tako moraju donijeti i njegove izmjene.

'Ako kolege iz HDZ-a ovdje ne žele sjediti, a u Gradskom vijeću Vukovara, u komisiji za izradu statuta, ne žele imati pripadnike srpske manjine, onda je to loš znak. Onda to znači da vodeća oporbena stranka odustaje od politike koju je sama promovirala od 2002/2003. do 2011. Takva praksa nije dobra', poručio je Pupovac.

Vanjski član odbora, GONG-ov Dragan Zelić izrazio je zabrinutost zbog govora mržnje i lošeg odnosa prema manjinama i medijima, čemu, kaže, svjedočimo u posljednje vrijeme. 'Volio bih da u izglasavanju ovog zakona sudjeluju sve parlamentarne stranke, ali očito da ćemo žaliti za HDZ-om Jadranke Kosor i tadašnjom razinom zaštite prava nacionalnih manjina', kazao je Zelić.

Odbor za Ustav, kao predlagač, s današnje sjednice na plenarnu je sjednicu uputio i izmjene Zakona o referendumu, u kojima je SDP u posljednji tren popustio i odlučio dopustiti da se potpisi za referendum ipak prikupljaju na ulicama i trgovima. Kao osnovni model definira se prikupljanje potpisa putem sustava e-građani, no organizatori referenduma moći će prikupljati potpise i na ulicama.

'Odredbu o prikupljanju potpisa ne donosimo zbog politike i političara, nego zbog građana. Ako javnost nije za to da se potpisi skupljaju u uredima državne uprave, onda imamo obvezu to promijeniti', pojasnio je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Grbin je pojasnio kako se pritom definira to da se potpisi neće moći prikupljati u vjerskim, obrazovnim i zdravstvenim institucijama, u prostorima državne i javne uprave i sl.

'Posljednja inicijativa je prikupljala potpise ispred crkava, za koje smatramo da nisu prikladna mjesta za to', kazao je Grbin.

Najnovijim prijedlogom zakona propisuje se i da će organizatori za svaki dan prikupljanja prikupljene potpise idućeg radnog dana morati predati nadležnoj instituciji, dakle uredu državne uprave u županiji ili gradu u kojem su prikupljeni.

'Neke inicijative su ranije neprimjereno dugo držale te potpise. Pa i u slučaju ove posljednje inicijative ne znamo što se događa s potpisima, koliko ih je prikupljeno i dopunjuju li se oni možda', rekao je Grbin.

Na pitanje mjesta prikupljanja potpisa osvrnuo se Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista, kazavši kako je prilikom jedne od posljednjih inicijativa u Splitu lokalna samouprava odredila samo četiri mjesta za prikupljanje potpisa. 'Trebalo bi i to regulirati tako da nitko od lokalnih samouprava ne može reagirati i odrediti bezobrazno mali broj mjesta za prikupljanje potpisa', kazao je Lesar, predloživši da se odredi to da broj mjesta za prikupljanje potpisa ne može biti manji od broja biračkih mjesta u toj jedinici.