LOV NA BIRAČE

Milanovićeve pronarodne mjere za predizborno dizanje radosti

06.07.2015 u 10:40

Bionic
Reading

Nakon što je Sabor izglasao izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju i time zamrznuo tečaj švicaraca na 6,39 kuna za sve korisnike kredita na godinu dana, premijer Zoran Milanović kao jedan od predlagatelja tog zakona poručio je onima koji će reći da su mjere populističke kako su ti potezi nužni i neizbježni. U predizborno vrijeme koje je, iako Vlada još uvijek nije odredila datum idućih parlamentarnih izbora, već itekako započelo, mnoge populističke mjere vladajuće koalicije bodu oči. Premijer je pritom obećao kako će tu mjeru održavati i nadalje, ako pobijedi na predstojećim izborima, ali ne vjeruju svi u to

Politički analitičari smatraju kako će ih kako se zahuktavaju izbori biti još mnogo, no one prema njihovom mišljenju dolaze prekasno. Tvrdnje analitičara kao da je preduhitrio premijer svojim priznanjem u kojem je zaključio kako su time 'riješili jedan dio problema na godinu dana te kako ne smijemo više dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji kao što su bile do sada bez ulaženja u to tko je kriv i odgovoran te zašto se nije reagiralo ranije', pa se stoga s pravom analitičari pitaju - zašto tek sada?A populističkih mjera i poteza u četvrtoj godini mandata ne manjka. Kao jedan od najpopularnijih poteza ove Vlade je oprost dugova koji dužnicima nudi novi početak. Vlada je ovih dana produžila rok za oprost dugova do 31. srpnja, dok je u pet mjeseci provedbe mjere otpisivanja dugova građanima pod ovrhom odobreno 11.700 zahtjeva, a najviše su oprostili teleoperateri. Među građanima i potencijalnim biračima s radošću je dočekana vijest o smanjenju zateznih kamata za građane sa 12,14 na 8,14 posto, a za tvrtke na 10,14 posto, čime Hrvatska više nije država s najvišim zateznim kamatama. Smanjen je i porez na plaće i najavljeno još jedno smanjivanje poreza i ukidanje stope od 40 posto, čime su građani uštedjeli ukupno dvije milijarde kuna. Odlukom Vlade država će isplaćivati do tri minimalca radnicima u blokiranim tvrtkama, a nude se i garancije mladima koji se tek zapošljavaju. Naime na početku godine Vlada je odlučila kako svi poslodavci koji za stalno zaposle osobe mlađe od 30 godina oslobođeni su plaćanja 17,2 posto doprinosa. Usto, najavljene su i porezne olakšice za starije od 50 godina. I invalidi bi trebali doći na svoje pa je tako nedavno usvojenim Zakonom o doplatku 1.077 invalida starijih od 27 godina dobilo natrag svojih 800 kuna doplatka ukinutih prije 13 godina.Roditeljima se pak u godini pred izbore obećava povećanje rodiljskih naknada za drugih šest mjeseci, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sufinancirat će s 50 posto siromašnim učenicima osnovnih i srednjih škola nabavu udžbenika. Prema računici, država bi za ovu mjeru kojom je obuhvaćeno 26.000 korisnika trebala utrošiti oko 18,5 milijuna kuna. Ministar financija Boris Lalovac najavio je i vraćanje poticaja za stambenu štednju za koju bi se iduće godine osiguralo oko 50 milijuna kuna. Predloženim novim zakonom o osiguranju depozita Vlada želi poboljšati pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom opsegu pokrića. Tako bi u prihvatljive depozite ulazili i depoziti srednjih i velikih trgovačkih društava, a u zaštitu bi bili uključeni i depoziti lokalne i područne samouprave čiji bi godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja ne iznosi više od 3,75 milijuna kuna. Predlaže se i o smanjenje roka isplate osiguranih (prihvatljivih) depozita s današnjih 20 radnih dana, od dana nastanka osiguranog slučaja, postupnim smanjivanjem na 15 radnih dana, 10 radnih pa do samo sedam radnih dana od 2024. godine.

Odjednom ima novca i za subvencije i sufinanciranje. Vlada je, podsjetimo, osigurala velika sredstva za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, i to do čak 80 posto financiranja u brdskim područjima i drugoj skupini otoka te stambenih i javnih zgrada i za energetsku obnovu javnih vrtića i škola. Do jeseni bi se, prema obećanju Vlade, obnoviti i sve obiteljske kuće oštećene u poplavama u Gunji, ali i sve ceste, komunalna infrastruktura i javni objekti uništeni u katastrofalnim poplavama prošle godine. Vlada očekuje i rast popularnosti putem inicijalnih javnih ponuda državnih poduzeća čime bi građani mogli doći do dionica HEP-a i HAC-ONC-a. Oni koji su pak ne mogu priuštiti dionice, trebali bi se zadovoljiti jeftinijim mlijekom za 50 lipa, jer je ukinuta povratna naknada za mlijeko i mliječne proizvode donošenjem novog pravilnika o ambalaži.

Vlada na potencijalne birače računa i krucijalnim potezima koji neće imati izravnog utjecaja na osiromašene građane, ali su svejedno popularne metode kojima zasigurno dobivaju zavidan postotak glasova na predstojećim parlamentarnim izborima. Jedan od njih je nedavna najava imenovanja zagrebačke zračne luke i jednog od trgova u središtu Zagreba po prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, čime se premijer želi prikazati kao nadstranački državnik i objedinitelj nacije koji može pomiriti i najdublje podjele, iako je sam ranije izjavio kako 'ne želi da ga se ni po čemu pamti'. U recesijskom mandatu vlada Zorana Milanovića najavila je i raspisivanje natječaja za gradnju pelješkog mosta u zadnjem kvartalu ove godine, dok bi ugovor o početku izgradnje trebao biti potpisan, planirano je, tik pred izbore. Pored toga, mnogi će se zakleti kako je i istraga zbog utaje poreza nad ključnom figurom hrvatskog nogometa i izvršnim dopredsjednikom Dinama Zdravkom Mamićem i njegovim bratom Zoranom tek predizborni trik.

'Ovih petnaestak projekata nije ništa drugo doli mamac za birače', smatra politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek. 'Kao i sve vlade na svijetu, bilo lijeve ili desne orijentacije, u predizborno vrijeme pažljivo osluškuju bilo naroda, odnosno potencijalnih birača kroz čitav niz najavljenih popularnih mjera na koje će se narod nalijepiti i upecati', mišljenja je Cipek smatrajući kako u ponuđenim vatrogasnim mjerama ima i doze sarkastičnosti, osobito u potezu Vlade da zagrebačku zračnu luku preimenuje imenom prvog hrvatskog predsjednika. 'Svakako, sadašnja Vlada se pod svaku cijenu želi pokazati boljom, spremnijom, kompetentnijom i nacionalnijom nego što to ona doista jest. No, realno, njoj su zbog niza stvari vezane ruke, kao što je to slučaj i u Grčkoj. Ovako, Vlada sada tek glumi kao da nešto radi, a bojim se da je za to itekako kasno', smatra Cipek.

Još oštriji u osudi najavljenih populističkih poteza Vlade je politički analitičar Anđelko Milardović koji tvrdi kako sadašnja Vlada 'iako nikad nije kasno za kvalitetne promjene, prekasno stiže na bojište'. Prema Milardoviću, Vlada premijera Milanovića zapravo nikada nije vodila politiku sinergije ekonomske i demografske politike koja treba biti dugoročnija, dok se takvih krucijalnih zadataka i obećanja treba primiti odmah na početku danog mandata. 'Potpuno sam skeptičan prema rezultatima četverogodišnjeg mandata ove Vlade. Svjedoci smo tri godine pukog obećavanja koje se pretočilo iz famoznog plana 21 iz predizborne kampanje i zadnje godine, točnije zadnjih nekoliko mjeseci mandata u kojem nam se serviraju planovi koji bi nas tobože trebali izvući iz posvemašnje krize. Bojim se da je kasno. Za probleme s kojima se susreće Hrvatska treba igrati na svim frontovima i to od prve minute, nešto kao u nizozemskoj školi totalnog nogometa. Svi igraju sve, svi idu u napada, ali se svi igrači i povlače kada se treba braniti. Sadašnji igrači tek lutaju terenom bez ikakve strategije i koncepcije čekajući svoju priliku u nadoknadi vremena ili iz prekida što je vrlo riskantno', zaključio je Milardović posluživši se slikovito nogometnim rječnikom oblikujući svoj stav o najavljenim potezima Vlada koja je, prema njegovu mišljenju, na odlasku.