Iako se vlada Zorana Milanovića svako malo pohvali svojom komunikacijom s građanima putem društvenih mreža te redovito održava tzv. VladaUpove, događaje na kojima ministri odgovaraju na pitanja postavljena putem Twittera, posljednji takav događaj razotkrio je da se zapravo radi o strogo kontroliranim događajima koji su u stvarnosti sve samo ne direktna i otvorena komunikacija s građanima
Naime osnovna ideja VladaUpa jest ta da zainteresirani građani mogu direktno postavljati pitanja članovima Vlade o svemu što ih zanima. Načelno se radi o odličnoj ideji, ali u izvedbi Vlade Zorana Milanovića cijela stvar se pretvorila u lakrdiju, barem ako je suditi po VladaUpu koji je održan u srijedu.
Tako je prekjučer održan još jedan VladaUp s potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem, a komunikaciju građana i Grčića nije moderirao nitko iz Ureda za odnose s javnošću Vlade nego HRT-ova novinarka Eliana Čandrlić (koja nije aktivna na Twitteru) i Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta (koja nema račun na Twitteru). I već se tu postavlja pitanje zbog čega kao posrednici između Vlade i građana putem Twittera rade novinari HRT-a, a naročito oni koji nemaju gotovo nikakvih dodirnih točaka s Twitterom? Nema li Vlada cijeli niz zaposlenih u Uredu za odnose s javnošću odnosno svoj online tim koji je zadužen upravo za Vladinu komunikaciju s građanima putem društvenih mreža? Pokušava li Vlada korištenjem novinara velikih medijskih kuća kao moderatora osigurati medijsko praćenje i (samo)promociju u najmoćnijim medijima u Hrvatskoj?
Nadalje, VladaUp održan u srijedu bio je postavljen tako da je jedna od moderatorica, Dubravka Jurlina Alibegović, postavljala ministru Grčiću vlastita pitanja, a HRT-ova novinarka Eliana Čandrlić postavljala je pitanja korisnika Twittera - ali i to treba shvatiti vrlo, vrlo široko. Primjera radi, docent dr. Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, dakle stručna osoba koja na Twitteru nastupa pod vlastitim imenom i prezimenom, postavio je sljedeće, vrlo konkretno pitanje: 'Koji su, po ministrovu mišljenju, glavni problemi lok. i reg. samouprave u povlačenju sredstava iz EU-a i kako ih misle rješavati?'. Nakon što nije dobio odgovor na svoje pitanje, dr. Đulabić je još jednom podsjetio Vladu da bi bilo lijepo da se na VladaUpu pusti i neko pitanje s Twittera, na što je dobio odgovor kako je 'moderatorica malo preformulirala pitanje'. Dan poslije dr. Đulabić tvrdi da njegovo pitanje jednostavno nije postavljeno ministru Grčiću.
'Ja sam na Twitteru postavio pitanje koje je bilo vezano uz temu, ali ono nije postavljeno ministru Grčiću, ni u izvornom obliku ni u modificiranom obliku. Meni se to sve skupa činilo kao njihov usputni razgovor, a ne postavljanje pitanja i davanje odgovora. Ovo je bio najgori VladaUp dosad', rekao je Đulabić u razgovoru za tportal.
U sličnom tonu prošao je cijeli jučerašnji VladaUp – umjesto da se u ograničenom vremenu omogući građanima direktna komunikacija s ministrom i da se pri tome postavi što je moguće veći broj pitanja građana, VladaUp sveo se na razgovore ugodne dviju moderatorica s Grčićem, pri čemu je u konačnici postavljeno tek desetak pitanja građana, i to ne na način na koji su postavljena nego u prilično ublaženom odnosno neprepoznatljivom obliku.
Nadalje, postavlja se i pitanje zbog čega Vlada na takvim događajima s građanima komunicira isključivo putem Twittera, a ne i Facebooka? Naime na Facebooku je u Hrvatskoj više od dva milijuna građana, a Twitter koristi najviše 100.000 građana. Zbog čega, dakle, Vlada glumi otvorenost prema građanima putem društvenih mreža na svojim VladaUpovima dok u isto vrijeme ignorira stotine tisuće građana koji ne koriste Twitter nego Facebook?
Teško se oteti dojmu da, unatoč načelno dobroj ideji o direktnoj komunikaciji građana i ministara putem društvenih mreža, vlada Zorana Milanovića koristi VladaUpove kako bi ostavila dojam transparentnosti i otvorenosti građanima dok se u realizaciji takvih događaja trudi što više ograničiti upravo takvu komunikaciju.
