Već danas gotovo i nema autocesta u izgradnji, pa izuzev Pelješca i pristupne dionice autoceste prema Pelješcu od Ravča do Ploča, Hrvatska gradi još samo desetak kilometara autoceste Jakuševac – Velika Gorica, početne dionice autoceste Zagreb – Sisak, koja je ugovorena prije nekoliko godina i već bi bila završena da nije bilo sukoba oko otkupa zemljišta, odnosno izvlaštenja vlasnika na trasi autoceste.

Iduće godine će ta autocesta biti gotova, a onda se u Hrvatskoj neće graditi apsolutno ništa osim autoceste prema Pločama i mostu Pelješac koji će, zajedno s pristupnim cestama, koštati barem tri milijarde kuna. Hrvatska Vlada smanjila je, ali nije zaustavila investiciju u Pelješac za koji ove godine ide sto milijuna kuna.

Most nije, kao ostale autoceste, u ingerenciji HAC-a, već Hrvatskih cesta, državne tvrtke koja unutar vlastitog financijskog plana uvijek ima otvorene mogućnosti za osiguranje ove investicije prebacivanjem sredstava s nekih drugih projekata, pa tako Vlada nikada neće biti u situaciji da mora odustati od mosta, za razliku od svih drugih projekata pod okriljem HAC-a, tvrtke čiji je model investiranja došao do kraja te više jednostavno nema prostora za novo zaduživanje.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta nije uspio natjerati hrvatske građevinare na raskid ugovora vrijednih gotovo sedam milijardi kuna. Preostale su mu dvije realne opcije. Jedna je da hrvatska Vlada naloži jednostrano raskidanje ugovora s građevinarima i pritom riskira sudsku tužbu za izgubljenu dobit. Ako Vlada to ne učini, druga opcija je zadržavanje postojeće situacije u kojoj se ne bi gradila nijedna autocesta osim mosta Pelješac, koji će predstavljati sve teži korupcijski uteg za Vladu Jadranke Kosor.

Naime, unatoč svim objašnjenjima o neophodnosti mosta Pelješac o kojima nerijetko u javnosti govori predsjednik Sabora Luka Bebić, nemoguće je osporiti činjenicu da će vrlo konkretnu korist od tog projekta dobiti neke sasvim privatne tvrtke sa sasvim privatnim interesima.

Primjerice, tvrtka Protectus, koja je pokupovala desetke tisuća kvadrata zemljišta u blizini Pelješca i Dubrovnika, čija će vrijednost drastično narasti čim se izgradi autocesta. U toj tvrtki suvlasnici su, između ostalih, Institut IGH Jure Radića i splitski Konstruktor Željka Žderića. Prvi su projektanti mosta Pelješac i sporne dionice Dubrovnik – Doli, a drugi graditelji te dionice. U Hrvatskim autocestama predsjednik Uprave je Jurica Prskalo, koji je prethodno u državne tvrtke stigao iz tog istog Konstruktora i sada nastoji postići da se Hrvatska usred najgore ekonomske krize i dalje zadužuje za gradnju autoceste Dubrovnik – Doli, vrijedne 3,67 milijardi kuna.

Njega je na tu funkciju izravno imenovao ministar prometa Božidar Kalmeta, koji nastoji i dalje graditi autoceste, posebno na jugu Hrvatske i posebno most Pelješac, što je, očito uzaludno, ovog ljeta pokušala zaustaviti premijerka Jadranka Kosor. Prvo je rekla da gradnja Pelješca prestaje, a onda se predomislila i kazala da se rokovi samo produžuju, piše Novi list.