Nakon što mu je izdavač časopisa ostao dužan 70.000 kuna, sudskim je putem (ovrhama) dug uspio smanjiti na 55.000 kuna. No tijekom tri godine natezanja i neuspješne predstečajne nagodbe, daljnja je naplata stala zbog pravne neusklađenosti Trgovačkog suda i Fine.

U međuvremenu, kako bi preživio zbog nagomilanih ovrha, ostvarivanje honorarne suradnje s medijima onemogućeno jer prema zakonu ne može primati honorare za više tvrtki za koje radi čime ga državne institucije tjeraju u kriminal, točnije da radi na crno.

Nevolje su započele, prisjeća se Antić, prije tri godine kada je izdavač časopisa More, tvrtka Fabra Press d.o.o., zbog lošeg poslovanja uskoro morala u rezalište. Shvativši kako je vrag odnio šalu Antić, koji sebe kroz kombinaciju šale i gorčine naziva Josef A., odlučuje napustiti brod koji tone te izdavaču ispostavi račun prema kojem mu je nakladnik ostao dužan 70.000 kuna.

U HRVATSKOJ STRADAJU ONI KOJI POŠTENO RADE, A NEPOŠTENI SE IZVUKU

'Odgovorna osoba, vidjevši ispostavljeni račun, reagirala je čuđenjem i riječima 'zar smo do toga došli' te se kroz lik odgovorne osobe obavezala isplatiti dug. Kod javnog bilježnika ovjerena je i izjava prema kojoj će mi taj dug vratiti u mjesečnim ratama od kojih najmanja ne smije biti ispod 15.000 kuna. Rečeno, potpisano i zaboravljeno', ogorčeno će Antić. Nakon što je zaboravni poslodavac izigrao Antića, on podiže sudsku tužbu. No nedugo nakon što je sud zakazao ročište iz Fabre Press d.o.o. stiže pismo kojim ga obavještavaju da su se odlučili na predstečajnu nagodbu. Nagodba je prošla pred Trgovačkim sudom u Zagrebu te je sutkinja Nada Kraljić donijela odluku prema kojoj Fabra Press d.o.o. je Antiću dužna svaki mjesec isplatiti ratu od 1634,95 kuna te kako bi za tri godine trebala isplatiti dug. No novca u mjesečnom anuitetu ni za lijek.

U želji i nadi da ću vidjeti svoj novac, odlučio se na kompliciranu mogućnost ovrhe. Nakon mjeseci čekanja kako bi ovršio dužnika stiže novi šok. Ovrha je nemoguća jer je izdavač kao pravna osoba u blokadi. Upitavši sutkinju kako je moguće da se takva nerealna nagodba uopće mogla odobriti, Antić dobiva odgovor kako je 'struka odavno ukazivala na mane predstečajnih nagodbi, ali nitko je nije htio slušati'.
Tijekom dolazaka na sud novinar se naslušao svega i svačega pa je tako sutkinju zasmetalo to što svaki mjesec dana dolazi po crkavicu od 1.600 kuna te savjeta da dolazi u razmacima od nekoliko mjeseci 'da se ne troši papir'. Doduše, prisjeća se Antić, sutkinja je koji put trošila papir i njegovo vrijeme zbog vlastite pogreške, primjerice kada zaboravi udariti službeni pečat na dokumente pa u Fini odbiju potvrdu kao nevažeću. Vjerovnik je i to nekako izdržao, no prije pet mjeseci sutkinja je, pozivajući se na odluku Trgovačkog suda, odlučila kako Antiću neće dati potvrdu o ovršnosti i pravomoćnosti.

STREPITE! SAD STE U RUKAMA HRVATSKE BIROKRACIJE

Zbog svega doživljenog, zatražio je i pismeni odgovor nadležnih institucija da mu pojasne zašto mu se život pretvorio u Kafkin roman. Iz Trgovačkog suda stiže dopis u kojem stoji kako se 'potvrda o ovršnosti daje samo u slučaju sudskih i upravnih odluka, a ne i u slučaju kada je ovršna isprava sudska predstečajna nagodba' te kako će Fina 'postupiti po zahtjevu ovrhovoditelja ako on izravno zatraži prisilnu naplatu tražbine temeljem ovršne odluke i nagodbe suda' te kako se dospijeće tražbine iz sudske odluke 'dokazuje potvrdom ovršnosti te odluke, a dospijeće tražbine utvrđene predstečajnom nagodbom dokazuje se zapisnikom o nagodbi'. Iz Fine, pak, stiže dopis s potpisom višeg specijalista za pravnu podršku u kojem piše 'ako sudska nagodba ne sadrži potvrdu o ovršnosti Fina po istoj nije u mogućnosti postupiti s obzirom na to da je potvrda o ovršnosti na sudskoj nagodbi formalni preduvjet koji mora biti ispunjen da bi se temeljem osnove za plaćanje mogla provesti ovrha na novčanim sredstvima ovršenika'.

Radi se, dakle, o potpunoj neusklađenosti tih dviju institucija koju mu potvrđuje i samo Ministarstvo pravosuđa 'utješnim' dopisom u kojem voditeljica odnosa s javnošću skrušeno priznaje kako su 'navedene odredbe Zakona u međusobnom neskladu, no valja imati na umu da u situacijama kada opći i posebni propisi reguliraju isto područje, vrijedi pravilo primjene posebnog propisa u odnosu na opći te je u konačnici najvažnija zaštita prava stranaka koje ne bi smjele ni u kojem slučaju snositi štetu zbog moguće razlike u prisilnim zakonskim određenjima.

U Antićevu slučaju nema kraja nelogičnostima. Kako bi sebi omogućio legalno poslovanje pokušao je ishoditi zaštićeni račun na koji bi primao honorare. No iz Fine su ga obavijestili kako Porezna uprava ne smije izdati potvrdu koju mu je izdala, a ta je da sam morao ugasiti samostalnu djelatnost novinar jer mu proizvodi dugove prema državi. Budući da nema prihoda, a svoje dugove prema Moru ne mogu ovrhom naplatiti, honorarna suradnja jedini je oblik rada kojim sebi i obitelji može omogućiti preživljavanja.

Usto, Fina mu je poručila kako odbija njegov zahtjev za zaštićenim računom jer ne može navesti više tvrtaka za koje radi, što je pojašnjeno riječima kako se time krši zakon jer korisnik zaštićenog računa prije otvaranja istog mora dokazivati preko porezne kartice da nema nikakvih drugih izvora prihoda, odnosno da smije imati isključivo jedan izvor.

SVJETLO NA KRAJU TUNELA

'Zakon očito ne poznaje i priznaje činjenicu da novinar na cesti s jednim teško bolesnim i nesamostalnim djetetom mora raditi za više redakcija kako bi kada skupi sve honorare zaradio nešto ispod plaće čistačice', mišljenja je Antić koji zaključuje kako mu je uz najbolju volju da radi, rad onemogućen'.

Zamjenik ministra financija Igor Rađenović potvrdio nam je svoja saznanja kako postoje nelogičnosti unutar krutog birokratskog sustava i među državnim institucijama. 'Postoje određene neusklađenosti koje ćemo izvidjeti i u najskorije vrijeme ispraviti', kazao nam je Rađenović obećavši da bi uskoro mogao doći kraj nelogičnostima.

Nelogičnosti će pokušati ispraviti i Hrvatsko novinarsko društvo pozivom javnim institucijama koje zagorčavaju život novinarima da hitno promjene praksu.

'Upoznat sam s problemima novinara honoraraca koji ne mogu otvoriti zaštićeni račun, što ih čini jedinom slobodnom profesijom kojoj je to u Hrvatskoj onemogućeno. Radi se o kršenju ustavnih prava na što ćemo vrlo skoro i službeno upozoriti Finu i Poreznu upravu da prestanu kršiti Ustav te da što hitnije promijene zakon' kazao je Saša Leković, odnedavno predsjednik HND-a. Sindikat novinara Hrvatske također najavljuje kako će slično reagirati kako bi se stalo na kraj novinarskim morama.