'Patriotizam uvijek graniči s militarizacijom', kaže profesor Žarko Puhovski. Sugerira da bi sada, 20 godina nakon završnih ratnih operacija, trebalo razmisliti bi li bilo ispravno poduzeti ono što je bivša Jugoslavija poduzela 20 godina nakon Drugog svjetskog rata, odnosno odrediti da se obljetnice ne slave više svake godine, već na svaku petu, odnosno 10 godinu. 'To bi značilo svijest o odmaku od ratnog vremena, ali kod nas to nije izgledno jer predsjednica i HDZ iz kojeg je potekla od te prošlosti žive', upozorava Puhovski.

Prema najavama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović ovih će dana biti osnovanoVijeće domovinske sigurnosti. 'To će Vijeće biti važno za promjenu strategije nacionalne sigurnosti i za budući razvoj oružanih snaga RH. U vijeću će biti 10 do 15 najiskusnijih hrvatskih generala, obavještajnih i drugih stručnjaka', rekla je Grabar Kitarović u nedavnom intervjuu Večernjem listu. U sastav Vijeća, koliko se za sada zna, ući će umirovljeni general Damir Krstičević, generali Ante Gotovina i Mladen Markač, komodor Ivica Tolić Miroslav Tuđman i Vlatko Cvrtila, ali i stručnjaci iz oporbenih redova Željka Antunović i Zlatko Gareljić.

Puhovski ne misli da će osnivanje tog novog tijela dovesti do 'pričuvne vojne hunte', kako su to okarakterizirali neki domaći komentatori. 'To će prije biti sveta vodica koja niti puno koristi, niti puno šteti', kaže Puhovski koji smatra da je to dio rituala u kojem predsjednica želi pokazati svoju ulogu u političkom životu.

'Predsjednica gubi puno energije na simboličke geste u kojima i sama istražuje koje su njene ovlasti', kaže naglašavajući da je 'vojna hunta' kod nas i tehnički neizvediva s obzirom na to da je trenutačno policija u svim segmentima nadmoćna vojsci.

Ako je sve to priprema terena za pobjedu HDZ-a na predstojećim izborima, i opet se ne može govoriti u tako teškim terminima, kaže Puhovski, jer će do te eventualne pobjede doći na demokratski provedenim izborima, voljom građana, a ne vojnim prevratom.

'Kao institucionalni upravljački mehanizam Vijeće domovinske sigurnosti nije potrebno jer su poslovi strateškog upravljanja nacionalnom sigurnošću u nadležnosti postojećeg Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ništa, međutim, nije sporno u formiranju Vijeća domovinske sigurnosti kao savjetodavnog tijela, trusta mozgova', smatra profesor Mirko Bilandžić, stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti podsjećajući da je jedna od temeljnih predsjedničkih funkcija briga za nacionalnu sigurnost.

Na pitanje koje su najveće potencijalne ugroze s kojima je Hrvatska suočena, Bilandžić odgovara da je to prije svega kontinuirana, sistemska politička korupcija. 'Zemlju godinama najviše ugrožavaju politička korupcija i loša ekonomska situacija, a tek potom dolazi opasnost od terorizma', tumači Bilandžić i dodaje kako se i do bolje vojske može doći samo uz bolju ekonomiju te da je pitanje teške ekonomske situacije poodavno trebalo biti i na dnevnom redu Vijeća za nacionalnu sigurnost

General Anton Tus ne vidi nikakvu potrebu za osnivanjem Vijeća domovinske sigurnosti s obzirom na to da Hrvatska ima funkcionalne organe koji se bave pitanjima sigurnosti - od Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, preko Glavnog stožera, Ministarstva obrane i policije. Hrvatska, kaže, ima već sve strukture koje su prilagođene NATO-ovim standardima i nema nikakve potrebe za osnivanjem novih tijela.

Tus smatra i da bi uvođenje obaveznog vojnog roka bilo preskupo i nepotrebno. Hrvatska, navodi, ima problem s pričuvnim sastavom. Potrebno nam je osposobljavanje pričuve koja će znati i moći reagirati na posebne potrebe poput elementarnih nepogoda, nuklearnih havarija i sličnih ugroza, a ne rasipanje novca na obavezni vojni rok.

Zlatko Gareljić, savjetnik za obranu bivšeg predsjednika Ive Josipovića i bivši zamjenik ministra obrane novo Vijeće domovinske sigurnosti vidi kao dobrodošlo konzultativno tijelo. Pored zakonski propisanih Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, ono bi trebalo biti think-tank koji će se sastojati po potrebi, a ako se pokaže svrsishodnim - tim bolje. Osnivanje takvog vijeća uklapa se u kontekst obaveza, prava i dužnosti predsjednice koja s vladom vodi računa o pitanjima sigurnosti, odnosno o funkcioniranju svih segmenata obrambenih aktivnosti, naglašava Gareljić.

Upitan koje su neposredne ugroze sigurnosti, Gareljić odgovara: 'Apsolutne sigurnosti nema. Uvijek prijeti opasnost od mogućih terorističkih prijetnji, pogotovo kad se uzme u obzir ono što se trenutačno događa na Bliskom istoku, a što može ugroziti i naše okruženje, s problemima izbjeglica koji bježe sa sjevera Afrike i Bliskog istoka prema Europskoj uniji. Razvoj događaja u Ukrajini također ne doprinosi sigurnosti našeg bližeg i daljeg okruženja.'

Predsjednica je u medijima najavila kako će novoformirano vijeće raditi na donošenju nove strategije nacionalne sigurnosti, a kad se ona izradi, u sklopu strategije moći će se odgovoriti i na pitanje hoće li se u Hrvatsku vratiti obavezni vojni rok. Iako obavezni vojni rok postoji u nekoliko članica NATO-a, i Gareljić smatra da je riječ o konceptu koji je nadiđen.

U fazi smo, kako su to definirali teoretičari Charles Moskos i David Segal, postmodernih oružanih snaga i u većini zemalja članica NATO-a vojska je profesionalizirana, kaže Gareljić. Ne želi ulaziti u motive predsjednice, ali smatra da nije točan podatak da je nedovoljan odaziv na dragovoljno služenje vojnog roka.

Naglašava, također, kako od proslave 20. godišnjice Oluje ne bi trebalo praviti političko pitanje, već treba postići konsenzus i na primjeren način obilježiti taj važan dio povijesti.