Hrvatska (NE)RIJEŠENI KRUCIJALNI SLUČAJEVI

Karamarko je lakirao stvarnost

Premda je policija – od dolaska Tomislava Karamarka na mjesto ministra unutarnjih poslova – doista riješila dio važnih slučajeva, prvenstveno ubojstva Ivane Hodak i Ive Pukanića, s Karamarkovim tvrdnjama da su riješeni 'svi krucijalni slučajevi', ne slažu se baš svi

Ne slažu se baš svi oni koji će ocjenjivati njegov rad – parlamentarci iz Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku. Pritom se ne radi samo o oporbenjacima, već i o SDSS-u, koji sudjeluje u koalicijskoj Vladi premijerke Jadranke Kosor, piše Novi list
Riješeni »krucijalni« slučajevi             

   Riješeni slučajevi
* ubojstvo odvjetnice Ivane Hodak 
    * ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića 
    * ubojstvo kamatara Adriana Čupića 
    * premlaćivanje političara Igora Rađenovića
    * afera 'Kamioni'
    * spriječen atentat bombom u Rijeci 
    * Zagorčeva pronevjera državnog novca 
    * razbijen narko-lanac kojeg je vodio carinik iz Ploča 
    * korupcija na zagrebačkom sveučilištu riješena u akciji 'Indeks'
    * izvlačenje novca iz HŽ Carga
    * nađeni napadači na Luku Ritza 
   
Neriješeni slučajevi     
    * premlaćivanje novinara Dušana Miljuša 
    * premlaćivanje poduzetnika Tomislava Galinca 
    * tajni državni računi u inozemstvu 
    * prodaja Slavonske banke Hypo banci
    * brojne optužbe za korupciju i malverzacije u Zagrebačkom holdingu i gradskom poglavarstvu 
    * brojne afere u javnim nabavama i javnim poduzećima, od kojih se neke istražuju godinama 
    * tajni plan preuzimanja Podravke koji se istražuje od početka 2008. godine 
    * ubojstvo odvjetnika Hrvoja Lešića i sina Domagoja na Lošinju 
    * ubojstvo 'dečka s Knežije' Davora Zečevića 
    * ubojstvo zelenaša Tripe Penovića 
    * ubojstvo kamatara Vinka Rodića Bingule 
    * ubojstvo direktora 'Montmontaže' Nikole Lisičara 
    * nije točno utvrđen uzrok smrti Brit Lapthorne

– Ne znam na što je ministar Karamarko mislio. Znamo ipak da još neki slučajevi nisu riješeni, niti iz domene suđenja za ratne zločine, niti iz domene organizirnog kriminala, a niti iz domene međuetnički motiviranih zločina, rekao je potpredsjednik SDSS-a i član unutarnjopolitičkog Odbora Milorad Pupovac, kojeg osobito smeta što od 2005. godine nije riješeno etnički motivirano ubojstvo Dušana Vidića iz Karina.

Pupovčev kolega iz Odbora i predsjednički kandidat Damir Kajin procjenjuje da domaći sigurnosni aparat promptno reagira tek ako se politika osjeti ugrožena. S druge strane, Kajin smatra da se kriminal u pretvorbi iz devedesetih i kriminal u javnim poduzećima iz ovog desetljeća, slabo ili nikako riješava.

– Kad su riješeni svi ti slučajevi, zašto bismo se uopće trebali sekirati? Trideset tisuća policajaca za Hrvatsku je previše. Lagao bih ako bih rekao da Hrvatska nije sigurna zemlja. Sigurna je, ali je i do te mjere korumpirana, da nam ni 130 tisuća policajaca ne bi pomoglo, rekao je Kajin. A prema Kajinovoj računici, danas se u Hrvatskoj raznim aspektima sigurnosti bavi oko 100 tisuća ljudi.

Naime, pored više od 30 tisuća policajaca, Kajin dodaje još i službenike u obavještajnoj zajednici i zaposlene u privatnim detektivskim i zaštitarskim tvrtkama, te same informatore.

– Ispada da je u Hrvatskoj uz represivni aparat vezano oko 100 tisuća ljudi. Neka svaki od njih motri na 20 građana, niti jedna informacija ne bi smjela biti nepoznata vrhu policije. Koliko ih ima, dakle, moralo bi biti bolje, rekao je Kajin.

SDP-ov član Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku Igor Dragovan podsjetio je pak da se politički kadroviralo i nakon dolaska Tomislava Karamarka. Riječ je, naime, o još nikad razborito obrazloženoj smjeni bivšeg ravnatelja policije Vladimira Fabera.

– Karamarko i njegov glavni pomoćnik Vladimir Faber došli su kao spasitelji. A Faber je potom politički smijenjen. Političko kadroviranje se nastavlja i dok ne prestane, povjerenje građana u policiju neće se vratiti, rekao je Dragovan.

SDP-ov parlamentarac izrazio je sumnju i u ishod suđenja Mladenu Šlogaru Žili za ubojstvo Ivane Hodak, te se posebno upitao što je s obradama napada na Tomislava Galinca i Dušana Miljuša.

– Nasilje i drugo neprihvatljivo ponašanje na ulicama se nastavilo. Možda ne toliko kao ranije, ali na gotovo istoj razini i samo je pitanje sreće što nema toliko teških posljedica kao prije, rekao je Dragovan.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još