Hrvatsko je zdravstvo prošle godine, prema Euro Health Consumer Indexu (EHCI), svrstano na 23. mjesto među 33 zemlje koje su sudjelovale u europskoj anketi kojom se istraživala kvaliteta, dostupnost i učinkovitost zdravstvenih sustava u Europi
ZAGREB - Tijekom rangiranja bodovano je 38 pokazatelja u šest kategorija, a to su prava pacijenata, vrijeme čekanja na liječenje, rezultati, opseg i doseg pružanja usluga te dostupnost informacija o lijekovima, piše Jutarnji list.
Pokazalo se da je Hrvatska napredovala u smanjenju lista čekanja na dijagnostiku i liječenje u odnosu na godinu prije, a smrtnost od srčanih udara također je u padu jer podaci govore da je u posljednje dvije godine smrtnost pala za 20 posto. Razlog je veća dostupnost jedinica za hitnu skrb bolesnika sa srčanim udarima.
Čak 20 bodova više nego godinu ranije dobili smo za bolji rad udruga koje se bave pravima pacijenta.
Dobri smo i u sprečavanju MRSA-e, odnosno bolničkih infekcija, smrtnosti dojenčadi i stopi suicida.
Hrvatski pacijenti najlakše dolaze do obiteljskih liječnika, a u sredini ljestvice smo po dostupnosti onkološke terapije na koju se čeka manje od tri tjedna. Kompjutoriziranu tomografiju (CT) uglavnom se ne može obaviti za manje od tjedan dana.
I u ovom se izvješću uočava višegodišnji hrvatski problem s brojem liječnika na 100.000 stanovnika. U tome smo pri samom dnu europske ljestvice jer imamo samo 260 liječnika na 100.000 stanovnika, za razliku od Grčke koja ima oko 520 ili Belgije sa 420.
Od Hrvatske su još gori Makedonija, Cipar, Slovenija, Britanija, Poljska, Rumunjska i Albanija. No, broj liječnika nije jamac kvalitete zdravstvenog sustava, o čemu svjedoči činjenica da je, primjerice, Grčka 24. na listi.
Ni izdvajanje za zdravstvo nije uvijek mjerilo učinkovitosti sustava. Po glavi stanovnika godišnje na zdravstvo Norveška troši najviše, oko 4.700 dolara, a na listi je deseta, slijedi Švicarska sa 4.400 na petom mjestu, Luksemburg sa 4.300, dok prva Nizozemska troši 3.800 dolara. U Hrvatskoj se po glavi stanovnika godišnje izdvaja oko 1.200 dolara, dok Slovenci troše gotovo dvostruko više, odnosno 2.100, ali nisu dvostruko bolje plasirani od Hrvatske. Najmanje izdvaja Albanija - jedva 200 dolara po glavi stanovnika, ali ona je i na začelju ljestvice.
No, Hrvatska drži visoko peto mjesto među 33 zemlje po statusu dijela liječnika i kliničkih dometa u liječenju po pojedinim specijalnostima. Ističe se da Hrvatska ima 'otoke izvrsnosti' u svom zdravstvenom sustavu koji bi mogli postati meka za privlačenje pacijenata iz cijele Europe, odnosno za razvoj zdravstvenog turizma.
Prva je drugi put zaredom Nizozemska, sa 875 od mogućih 1.000 bodova. Hrvatska ima 627 bodova, a od država u okruženju od naše su zemlje bolje Austrija (795 bodova), koja zauzima visoko četvrto mjesto, Slovenija (668 bodova) koja je na 16. mjestu i Mađarska (633 bodova) na 20. mjestu. Iza nas su Poljska, Slovačka, Albanija, Makedonija i Grčka.
U hrvatskom zdravstvu najlošije je ocijenjena informatizacija. Ne samo da je loša informatička komunikacija između pacijenata i liječnika, nego je ona loša i među samim liječnicima. Umjesto mailova, od ordinacije do ordinacije uglavnom putuju papiri. Također, kod nas još nema propisivanja preko e-recepata jer to ne podržavaju sadašnje zdravstvene kartice.
'Hrvatska bi bila bolje rangirana kada bi o svemu što se radi u našem zdravstvu postojali pisani tragovi ili u stručnim časopisima ili na web stranicama službenih institucija', rekla je Ana Stavljenić-Rukavina, hrvatska predstavnica u tome istraživanju.
