Uz velik interes građana, pokretače inicijative Visia Croatica najviše veseli to što su dobili potporu liječničkih udruga, a mnogi od liječnika su ih podržali i novčanim prilozima koji se skupljaju za otkup 157.997 dionica, što čini 54,38 posto temeljnog kapitala Imunološkog zavoda koji je država ponudila u javnom natječaju. Kontrolni paket dionica od 25 posto plus jednu dionicu ostao bi u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Liječnici su svoj naklonosti narodnoj inicijativi - koja ima za cilj od Imunološkog zavoda (IMZ) stvoriti komanditno društvo - objasnili pozitivnim iskustvima u korištenju pripravaka IMZ-a među kojima posebno ističu cjepiva za djecu čije korištenje se pokazalo sigurnim po dječje zdravlje.

'Cilj nam je da svaka obitelj uplati barem 100 kuna za udjel u komanditnom društvu koje je utemeljeno na članstvu, a ne kapitalu, gdje svaki član ima jednako pravo u upravljanju, dok dobit ovisi o visini uplate. I što je najvažnije - ovim modelom upravljanja izbjegava se mogućnost torbarenja koje je u prošlosti opeklo mnoge radnike u Hrvatskoj, jer tada su od njih otkupljivane dionice, a zahvaljujući tome poslije su uništavane tvrtke', istaknuo je jedan od inicijatora iz Visia Croatice Đuro Lubura.

'Model koji nudimo nije prisutan u Hrvatskoj, no da bi građani donekle stekli dojam o čemu se radi, kao primjere komanditnih društava koja ostvaruju odlične rezultate istaknut ću njemačke poslovne subjekte Lidl i Kaufland koji djeluju i u Hrvatskoj', objašnjava Lubura.

Prvi korak u akciji spašavanja Imunološkog zavoda jest prikupljanje osam milijuna kuna za kupnju većinskog dioničkog udjela. Ako uspiju u svom naumu i Vlada im proda 54,38 posto IMZ-a - za što je ne vezuju nikakvi formalni rokovi – pred narodnom inicijativom bit će 60-dnevni rok za sklapanje ugovora te nakon toga tijekom 30 dana morali bi uplatiti osam milijuna kuna. Kad bi Vlada u četvrtak odlučila pozitivno po Visiu Croaticu - morali bi se, dakle, jako angažirati u prikupljanju dodatnih oko 5,5 milijuna kuna. Zatim bi cijelu državu trebali dignuti na noge ne bi li inkasirali još 100 milijuna kuna koliko su – prema natječaju – dužni uložiti u modernizaciju te tvrtke, odnosno izgradnju novog postrojenja za proizvodnju koje će osigurati trajno dobivanje dozvola za proizvodnju virusnih i bakterijskih cjepiva i krvnih derivata iz ljudske i životinjske plazme te alergena. Rok je završetka investicijskog ciklusa godinu dana od potpisivanja ugovora o prodaji i prijenosu dionica.

'Pozivamo sve građane kojima je u interesu spasiti domaću (za javno zdravlje stratešku) proizvodnju cjepiva te zadržati vlasništvo nad tom tvrtkom u rukama hrvatskog naroda da se odazovu našem pozivu i uplate minimalno 100 kuna za spas Imunološkog. Dovoljno je da svojim OIB-om dođu na šalter bilo koje poslovnice Hrvatske poštanske banke ili Hrvatske pošte i djelatnici će im pomoći uplatiti njihov doprinos za spas Imunološkog zavoda', poručuje Đuro Lubura.

Napomenuo je kako su se za njihov projekt zainteresirali i neki ulagači, ali da im je cilj da vlasnici IMZ-a budu hrvatske obitelji. Nadaju se da će se interes građana za ovu akciju dodatno probuditi nakon što ih idućih dana javno podrže još neki važni/poznati pojedinci i organizacije.

Javna potpora, primjerice, liječnika mnoge je građane, otkrivaju u Inicijativi, potaknula da uplate novac za Imunološki. 'Sto milijuna kuna, koliko je potrebno za dokapitalizaciju Zavoda, puno je novca, ali njegova je vrijednost veća od toga iznosa. Mislim da bismo se svi trebali napregnuti i izdvojiti novac da bi se to moglo učiniti', naglasio je Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore koji je osobno kupio udjel te najavio da će zatražiti od ostalih članova HLK-a da učine isto skladu s mogućnostima. I njegov kolega Trpimir Goluža iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dijeli njegovo mišljenje. On je pak građanima poručio kako bi trebali dati svoj financijski doprinos ovoj akciji jer će vjerojatno barem jednom u životu doći u situaciju da će im trebati proizvodi Imunološkog zavoda. 'Sto izdvojenih kuna jamči im sigurnost, kako u prevenciji tako i u suzbijanju određenih bolesti. To je ulog koji se isplati svakom odgovornom čovjeku', smatra Goluža.

Naglasio je da su sva prikupljena sredstva strogo namjenska za kupnju Imunološkog zavoda od građana. Ako ne uspiju u svojem naumu, građanima će, kaže Lubura, vratiti uplaćeni novac. Onima koji imaju mogućnosti i povjerenje u narodnu inicijativu mogu im također donirati novac koji bi utrošili u aktivnosti pridobivanja novih pristaša za svoju viziju očuvanja Imunološkog zavoda kao komanditnog društva.

Lubura napominje kako je akcija za spas Imunološkog zavoda motivirana isključivo domoljubnim i javnozdravstvenim, a ne, prvenstveno, poslovnim razlozima. 'Sigurno će proći godine da tvrtka, koja je posljednjih 20 godine patila od nebrige i uništavanja, počne ostvarivati dobit svojim članovima', rekao je.

Privatne farmaceutske tvrtke, prema njegovu mišljenju, odustale su od daljnje utrke jer su zaključile da će teško u kratkom roku ostvariti rezultate koji bi ih zadovoljili: šest ili osam posto dobiti. Ukratko, smatra da su privatnici odustali jer su im natječajne propozicije kvarile viziju profita.

Nakon početne skepse inicijativu Visia Croatica podržali su i vođe sindikata u Imunološkom zavodu Krešimir Dorić i Lidija Jagarinec uplativši svoj udio u budućem komanditnom društvu.

'Ne volim biti pokusni kunić ni u čemu, no inicijatori u me uvjerili da bi njihov model mogao spasiti Imunološki zavod', objasnila je Jagarinec novinarima.

Na pitanje tko će, ako akcija uspije, upravljati Imunološkim zavodom, Lubura odgovara kako će se za upravljačke pozicije raspisati javni natječaj. 'U Hrvatskoj bez ikakve sumnje ima jako puno kvalitetnih farmaceutskih kadrova, kao i onih s menadžerskih vještinama', ističe.

Još jednom je pozvao zainteresirane građane da se uključe u akciju. Tvrdi da će svatko tko uplati novac imati uvid u stanje računa budući da je model napravljen po principu 'jedan čovjek – jedan glas za stratešku tvrtku Republike Hrvatske', neovisno o tome koliko je novca uplatio.

No, valja istaknuti da ulazak u vlasničku strukturu Imunološkog zavoda ne znači samo preuzimanje prava, već i obaveza, a prema nedavnom izvješću sa Zagrebačke burze - dugoročni dugovi Imunološkog zavoda iznose više od 120 milijuna kuna.

Također, za uspješan nastavak rada ove institucije ključno je to da joj Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ponovno izda uvjetne proizvodne dozvole za bakterijska cjepiva i krvne pripravke, čiju proizvodnju joj je osporila 2013. godine. Tada je, objasnila je nedavno ravnateljica HALMED-a Viola Macolić Šarinić, temeljem svih relevantnih činjenica utvrđeno je da IMZ nije ispunjavao uvjete za proizvodnju sterilnih lijekova i bakterijskih cjepiva, što je nedvojbeno utvrdilo stručno povjerenstvo, sastavljeno od stručnjaka HALMED-a i farmaceutske inspektorice Ministarstva zdravlja.

Na ponovnom očevidu ovih dana HALMED bi trebao utvrditi jesu li otklonjeni nedostaci koji bi predstavljali rizik za javno zdravlje.