Hrvatska BIJELA KUGA U HRVATSKOJ

Staraca prvi put ima više nego djece

Iako je u protekle dvije godine u Nacionalnu populacijsku politiku uloženo šest milijardi kuna, Hrvatska i dalje bilježi katastrofalna demografska kretanja. Broj starijih od 65 godina prvi je put ove godine nadmašio broj djece do 15 godina za približno 70 tisuća. Stručnjaci demografi dugo su na to upozoravali te se dogodilo neizbježno

Bijela kuga pogodila je sve europske zemlje, a Hrvatska je među zemljama s najnižom stopom broja rođene djece. Omjer mladog i starog stanovništva u Hrvatskoj će se sljedećih godina još više povećavati u korist starijih.

Dr. sc. Nenad Pokos iz Centra za populacijske studije Instituta Ivo Pilar kaže kako je ovakva situacija uzrokovana od nekoliko faktora. Godinama se smanjuje i natalitet i mortalitet. Manje djece se rađa, a životni vijek je sve dulji. Hrvatska je u specifičnoj situaciji zbog čestih valova iseljavanja, potaknutih političkim i ekonomskim faktorima. Tome su pridonijeli veliki ljudski gubici tijekom Drugog svjetskog rata te Domovinskog rata.

Sve mlađi umirovljenici

Hrvatski zavod za zapošljavanje otkrio je da među umirovljenicima ima oko 73 tisuće stanovnika u dobi od 35 do 49 godina koji ni po kakvim pravilima ne bi trebali biti u mirovini u tolikom broju. Umirovljenja u mladoj dobi drugdje su rijetka i uglavnom vezana uz bolest, piše Večernji.hr.


Kao jedan od razloga za katastrofalno stanje u Hrvatskoj Nenad Pokos navodi i nepostojanje odgovarajuće pronatalitetne politike proteklih desetljeća. Situacije se popravila od kada je 2007. donesena Nacionalna populacijska politika. Premijerka Kosor ovoga mjeseca pohvalila se kako se 2008. rodilo četiri posto djece više nego prethodne godine.

Osim izumiranja, ovakav odnos starosti stanovništva donosi brojne ekonomske probleme. Manjak radne snage i velik broj umirovljenika čije zbrinjavanje opterećuje ionako osiromašeni državni proračun. 'Umirovljenici će nas pojesti. Broj osoba starijih od 65 godina naglo će se povećati, jer 'baby boom' generacija rođena poslije Drugog svjetskog rata prelazi tu granicu', kazao je prof. Jakov Gelo, pročelnik Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Naglasio je kako ova gospodarska kriza ne bi trebala utjecati na broj rođenih. 'Ako bi kriza potrajala četiri-pet godina, to bi se moglo dogoditi, ali ovako ne. Djeca će se i dalje rađati, unatoč gospodarskoj krizi', zaključio je Gelo.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još