Hrvatska STANOVNIKA SVE MANJE, BIRAČA SVE VIŠE

Predsjednika bira i 600.000 nepostojećih glasača

U Hrvatskoj svake godine umre više ljudi nego ih se rodi. Ipak, kad početkom sljedeće godine građani Hrvatske iziđu na birališta da odluče o nasljedniku Stjepana Mesića, bit će ih gotovo milijun više nego 1992. godine, kad se birao prvi hrvatski predsjednik

Ova vrlo neobična pojava za zemlju koja desetljećima pati od »bijele kuge« (negativni prirast stanovništva), ima i svoje službeno ime, a zove se »nesređen popis birača«.
Brojke. Dakle, kad se 1992. godine biralo između Franje Tuđmana, Dražena Budiše i ostalih, pravo glasa imalo je 3.575.032 birača u Hrvatskoj.

Vremenom, su, međutim, demokraciji u ovoj zemlji granice postale pretijesne, pa su pravo glasa dobili i državljani s prebivalištem u drugim zemljama – dijaspora. Posljednji predsjednički izbori, održani 2005. godine, kad je sadašnja premijerka bila unaprijed izgubljenu bitku s Mesićem, na biralištima su očekivali maksimalno 4.403.933 birača – dakle, skoro 850 tisuća više nego 13 godina prije, piše Novi list

Hrvatska je pritom, 'zahvaljujući' spominjanom prirastu stanovništva, ostala bez više od 100 tisuća stanovnika. Odakle onda skoro milijun birača više?

Marko Miščević/Cropix
Izbori će se po svoj prilici održati 10. siječnja
Dijaspora nije cijeli odgovor. Naime, bez obzira na ulogu koju su glasovi iz dijaspore odigrali u tome da pred četiri godine u drugi krug uđe Jadranka Kosor, a ne Branko Mikšić, registriranih glasača u dijaspori ima oko 400 tisuća.

Znači,ostaje oko 600 tisuća birača viška. A to je već vrlo blizu broju birača u najvećem hrvatskom gradu, Zagrebu (721.522 na ovogodišnjim lokalnim izborima), ili dvostruko više birača nego što imaju dvije Rijeke (287.721).

Toliko o matematici. Ali, odakle, doista, Hrvatskoj dvije Rijeke (plus još, recimo, jedan Šibenik) birača viška? Dio ih sigurno otpada na Srbe koji žive u Srbiji, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i na Hrvate, uglavnom iz BiH s dva prebivališta. Nadalje, uglavnom po općinama blizu državnih granica, postoje kuće na kojima su prijavljeni deseci, pa i stotine birača, a ima i nepostojećih adresa na kojima stoji preko 400 imena s biračkih popisa.

U kvoti od 400 tisuća birača u dijaspori, ima i dosta umrlih, jer se često dogodi da netko, naprimjer, premine u Sydneyu, a njegovoj rodbini u Australiji, nekako, odjava iz biračkog popisa u dan leta udaljenoj Hrvatskoj, nije životni prioritet. A kako su pokazali baš posljednji predsjednički izbori, zna se dogoditi da na birališta iziđu i glasaju osobe koje su umrle godinama prije toga...

»Za višak birača na popisima u Hrvatskoj nije kriva dijaspora, nego institucije koje ne rade svoj posao«, vrlo je jasan Dragan Zelić iz GONG-a. Čovjek ima i rješenje – međudržavni ugovori Hrvatske s BiH i Srbijom kojima bi se ukinula dvostruka prebivališta, pročišćavanje popisa dijaspore od neživih birača u suradnji sa stranim zemljama, te ustrojavanje jedinstvene baze državljana, koju će koristiti sve institucije.

A koje su to institucije koje bi trebalo natjerati da rade svoj posao?
U prvom redu: Državno izborno povjerenstvo, Ministarstvo uprave i MUP. U praksi to izgleda ovako: DIP kaže da je za sređivanje popisa birača zaduženo Ministarstvo uprave. U Ministarstvu uprave kažu kako je uvjet za sređivanje popisa birača izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu građana. Koju radi MUP.

A MUP je još proljetos obećao kako će se izmjene tog zakona naći na jesenskom zajedanju Sabora. Koje je počelo prošlog tjedna. I na dnevnom redu nema ništa o Zakonu o prebivalištu. O odgovorima na prilično jednostavna pitanja našeg lista o tome kad bi se izmjene zakona napokon mogle naći u saborskoj proceduri, te je li moguće da se popisi birača pročiste do siječanjskih predsjedničkih izbora, u MUP-u, evo, već peti dan – razmišljaju.

'Ako se vrlo ozbiljno ne krene, neće biti vremena«, pribojava se Boris Šprem, saborski zastupnik SDP-a, koji je pitanje o sređivanju popisa birača ususret izborima postavio Jadranki Kosor na prošlotjednom aktualnom satu. Odgovorila mu je kako institucije užurbano rade na ažuriranju popisa birača.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još