'Htjela bih organizirati jedan skup, domaći prije svega, ali i s međunarodnom sadržajnicom, da razgovaramo o zapošljavanju, poduzetništvu i kako promijeniti klimu – s vrlo konkretnim zaključcima', istaknula je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'S predsjednicom izvan protokola'.

Da je riječ o rijetko korištenoj riječi u hrvatskom jeziku, potvrdio je tportalu Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

'Sadržajnica je dobro tvorena hrvatska riječ (sadržaj + nica), ali je relativno rijetko potvrđena u hrvatskome jeziku. Potvrđena je u kontekstima u kojima se značenjski izjednačuje s riječju sastavnica, tj. u značenju 'dio kakvog sadržaja', objasnio je Jozić.

Hrvatski rječnici ne sadržavaju sadržajnicu, jer njihovi se autori još uvijek nisu odvažili bilježiti nove relevantne pojave u govornom jeziku. Tako, primjerice, u rječnicima nema ni mnogo poznatijeg uhljeba, koji definitivno zaslužuje visok plasman na ljestvici popularnih riječi. Ažuriran i svima dostupan internetski rječnik mogao bi nam ponuditi Institut za hrvatski jezik, saznajemo. No vratimo se sadržajnici.

Predsjednica Grabar Kitarović ovom se riječju poslužila i dok je bila ministrica vanjskih poslova i europskih integracija u svom govoru na Međunarodnoj konferenciji 'Europeizacija u kontekstu globalizacije – Hrvatska 2009.' koju je organizirala Hrvatska paneuropska unija 2007. godine.

'Naše ambicije ostaju za 2008. zatvoriti većinu poglavlja i da 2009. postignemo spremnost za članstvo, da potpišemo ugovor o pristupanju i započnemo sam proces pristupanja. Za to je normalno potrebno pojačati momentum samih pregovora, ali ono što vam mogu obećati u ime hrvatske Vlade, uz te pregovore koji su možda tehnička sadržajnica procesa pristupanja, ono što je iznimno bitno i na što polažemo iznimnu odgovornost i napore jesu reformski procesi koji su sadržaj procesa pristupanja….', istaknula je tada Kolinda Grabar Kitarović.

Činjenica da je predsjednica Republike inaugurirala u hrvatski govorni jezik neuobičajenu pa sukladno tome mnogima nerazumljivu riječ neminovno u pamćenje priziva vrijeme Franje Tuđmana, povratak čijoj tradiciji zagovara Kolinda Grabar Kitarović. Već prvog dana na Pantovčaku učinila je simboličku gestu povratka tuđmanizmu vrativši u upotrebu tzv. zlatni, odnosno Tuđmanov stol za kojim je potpisala predsjedničku zakletvu.

Tuđmanizam bez ikakve dvojbe obilježava i forsiranje jezičnog purizma koji je često upadao u satirične epizode.

Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izrazito je bio sklon uporabi, ali i tvorbi novih hrvatskih riječi, a sve u svrhu bržeg kidanja spona sa Srbijom, odnosno što većeg distanciranja hrvatske 'uljudbe' od balkanske. Tuđmanova politika jezičnog purizma iznjedrila je mnoge kovanice i novotvorenice kako bi se izbjegla upotreba navodnih 'srbizama', pa su tako u javnom i medijskom diskursu uskrsle riječi poput, brzoglasa, nadnevka, samokresa, krugovala, slikopisa, voznice, putnice, koštovnika… Neke od tada lansiranih riječi i danas su u upotrebi, a neke se nisu primile u govornom (a rijetko ni pisanom) jeziku. Neke su, međutim, zvučale isuviše arhaično, a nekima se izrugivalo. Huda sudba zadesila je, među mnogima, zrakomlat (helikopter), kopnicu (sida), dalekovidnik (televizor), munjaru (elektrana), samovoz (automobil)…