Predstojnik Vladina ureda i član radne skupine za izradu novoga kaznenog zakona Dubravko Klarić potvrdio je za Hinu da će predložiti nova rješenja kojima bi se rasteretili sudovi na kojima se sada 75 posto predmeta vezanih uz zloporabu droga odnosi na konzumente uhićene zbog posjedovanja malih količina droga za osobne potrebe.

Po sadašnjemu Kaznenom zakonu, za neovlašteno posjedovanje tvari ili pripravka koji su proglašeni opojnim drogama moguća je novčana ili kazna zatvora do jedne godine.

Klarić predlaže tri moguća rješenja, a po prvome rješenju u spomenutu zakonsku odredbu, osim posjedovanja, uveli bi se i proizvodnja i prerađivanje.

U tom slučaju ne bi se moglo dogoditi da netko tko je uzgojio dvije stabljike konoplje bude osuđen na dvije ili tri godine zakona zato što se to smatra proizvodnjom, nego bi to bila proizvodnja za osobne potrebe, ističe Klarić, napominjući kako slična rješenja imaju Danska, Njemačka, Grčka, Francuska i Austrija.

Drugi prijedlog jest da se spomenuti članak briše iz Kaznenog zakona i da posjedovanje postane isključivo prekršajno djelo, kao što je to bilo do 1996., no pritom bi se za nj povećale novčane kazne.

"Ja nisam za dekriminalizaciju kojom bismo poslali poruku da je država ublažila stav prema konzumiranju droga, no treba sagledati kakve će biti posljedice boravka u zatvoru za osobu kažnjenu zbog posjedovanja male količine droge", kaže Klarić i dodaje da je, umjesto zatvora, svrsishodnije da se kroz sustav probacije potrošača droge kontrolira, testira i šalje u savjetovalište.

Treći prijedlog, koji Klarić osobno smatra najboljim, jest da zakonska odredba ostane ista, ali da se za svaku vrstu droge propiše kazna s obzirom na količinu i ponavljanje djela.

Primjerice, posjedovanje pet grama marihuane bio bi prekršaj, ali ne i pet grama heroina. No, istodobno, netko tko bi s pet grama marihuane bio uhvaćen treći put ne bi se kažnjavao prekršajno, nego kazneno.

Rješenje sa svojevrsnom tablicom kazni za određene vrste i količine droga imaju SAD, Belgija, Nizozemska i Cipar. Klarić smatra da bi takvo rješenje sucima uvelike olakšalo posao.

On predlaže i da se u Kazneni zakon uvede potpuno novo kazneno djelo posjedovanja i prodaje sredstava za doping, to jest anaboličkih steroida, kao što je to u Austriji i Sloveniji. U tim su državama anabolici na popisu opojnih droga, a trgovina njima smatra se kaznenim djelom.

"Riječ je o opasnim i štetnim sredstvima koja su vrlo raširena među rekreativcima i bilderima po teretanama, a koja se najčešće nabavljaju upravo od dilera droga", upozorava Klarić, koji se zauzima za kriminalizaciju anaboličkih steroida.

Predstojnik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga očekuje da će o predloženim rješenjima radna skupina za izradu novoga kaznenog zakona raspravljati najkasnije za dva mjeseca.

Zakon o sportu jedini je hrvatski zakon koji danas kažnjava uzimanje ili trgovinu nedopuštenim sredstvima za doping, no njime je predviđena tek prekršajna odgovornost. Propisane kazne su od 10.000 do 15.000 kuna, a moguća je i zaštitna mjera zabrane bavljenja sportom od jednog mjeseca do jedne godine.

Po policijskim podacima, nedavno objavljenim u medijima, lani je u 15 zapljena oduzeto više od 1200 tableta anabolika, a ove godine u 16 zapljena čak više od 11.000 tableta.