Hrvatska UNIŠTAVANJE DRŽAVNE IMOVINE

Neodgovorne nadzornike treba novčano kazniti

Usprkos brojnim aferama koje su rezultirale milijunskim gubicima u javnim poduzećima (HEP, HŽ, Podravka, Brodosplit...) članovi nadzornih odbora dotičnih tvrtki za svoj nemar ili nerad nisu sankcionirani, iako u Zakonu o trgovačkim društvima postoji odredba prema kojoj mogu odgovarati za nesavjestan i nezakonit rad nakon što se utvrdi krivica članu uprave. Budući da je država većinski vlasnik tih poduzeća, ona je ta koja odlučuje hoće li nekoga goniti ili ne. Budući da vladajuće strukture postavljaju svoje ljude u nadzorne odbore, a preko njih i upravu, nalazimo su u začaranom lancu politike gdje nitko ne snosi odgovornost za pogubno raspolaganje državnom imovinom

O kronično problematičnom nadzoru u javnim poduzećima razgovarali smo s Danielom Divjanovićem, predsjednikom Hrvatske udruge certificiranih članova nadzornih i upravnih odbora, koja okuplja više od dvije stotine članova koji su prošli program stručnog osposobljavanja za obavljanje dužnosti u nadzornim i upravnim odborima tvrtki, što su ga u proteklih nekoliko godina organizirali splitski i zagrebački Ekonomski fakulteti.

'U Hrvatskoj se problem s nadzornim odborima događa uglavnom u tvrtkama s većinskim državnim vlasništvom, upravo zato što se nadzornici imenuju prema političkom, odnosno stranačkom ključu, što je u suprotnosti s najpoželjnijom osobinom člana nadzornog odbora, a to je neovisnost u radu. Jedino osoba koja je neovisna kadra je upozoriti na nepravilnosti u radu uprave. Također je poželjno da član nadzornog odbora ima dovoljno vremena na raspolaganju kako bi mogao kvalitetno obnašati svoj posao. Jedna osoba ne može dobro obavljati svoju dužnost ako se nalazi u 18 nadzornih odbora, a primarno je na ministarskoj ili nekoj drugoj dužnosničkoj funkciji. Kad je netko rastrgnut brojnim funkcijama, neminovno je da radi greške i propuste', istaknuo je Daniel Divjanović.

Poželjne osobine članova nadzornih odbora mogu se opisati u tri riječi: neovisni, objektivni i pošteni. Neovisnost je sposobnost da se stvari vide drukčije od menadžmenta, odnosno da su neovisni o menadžmentu. Članovi odbora trebali bi poticati i stvarati izazove menadžmentu poduzeća i biti dovoljno sposobni za nadzori i praćenje njihova rada. Zatim članovi nadzornih odbora trebaju biti pouzdani i moralni te imati komunikacijska umijeća te biti osobe s integritetom i karizmom. Istraživačke studije pokazuju kako su osobnost, znanje, neovisnost i raspoloživost vremena najvažniji kriteriji u izboru članova nadzornih odbora.

Prema njegovom mišljenju posao nadzornika može se maksimalno raditi ako je osoba angažirana u samo četiri nadzorna odbora.

'Većina članova odbora imaju, naime, negdje i svoje primarno zanimanje. Smatram da takvim članovima sigurno treba za kvalitetno nadziranje 150 radnih sati na godinu po jednom trgovačkom društvu. Što znači da četiri mjeseca taj čovjek treba svoje slobodno vrijeme iza 17 sati, svoje vikende i dio slobodnog vremena utrošiti za taj angažman', kaže Divjanović.

BESPLATNO JE OBIČNO NAJSKUPLJE


On upozorava kako je kvalitetan nadzor u tvrtki nemoguć bez adekvatne novčane naknade. 'Ne postaje se samo članom nadzornih odbora zbog dobre reference, već zbog novčanih kompenzacija. Stoga smatram da je problematična sadašnja praksa da članovi nadzornih odbora u tvrtkama s većinskim državnim vlasništvom besplatno obnašaju funkcije u nadzornom odboru, jer to besplatno na kraju najskuplje platimo. Ako je država mislila da time štedi, sada je to itekako loše. Naknada mora biti adekvatna, tj. nadzornici moraju biti adekvatno plaćeni, jer u suprotnom oni se namire na druge načine, koji nikako nisu prihvatljivi', istaknuo je Daniel Divjanović.

Na pitanje kako gleda na slučaj Lea Begovića koji je, kada je nakon brojnih afera kolektivno smijenjena cijela uprava HEP-a, s pozicije predsjednika Nadzornog odbora promaknut na poziciju direktora te tvrtke, Divjanović je istaknuo kako nije neuobičajeno da netko tko je dobro radio svoj posao iz nadzornog odbora prijeđe u upravni. No on smatra da Begović zbog brojnih obveza nije bio u mogućnosti dobro obavljati svoj posao u nadzornom odboru HEP-a.

Kad bi vašu udrugu neka tvrtka tražila da joj predloži nadzornike, prema kojim kriterijima biste odabrali kandidate?
Ne bi smjeli imati dionice te tvrtke, niti biti u rodbinskim vezama s članovima uprave, odnosno ne bi smjeli imati nikakve interese u toj tvrtki, jer bi se time zadovoljio kriterij neovisnosti. Jesu li ti ljudi stručni? Da, budući da imaju certifikat o završenom programu edukacije. U poštenje se ne smije sumnjati. Kad ti ljudi nisu ovisni o drugim igračima, smatramo da su kvalificirani raditi svoj posao i da će biti kadri upozoriti na nepravilnosti koje uoče. Upravo istražujemo koliko je članova naše udruge, ali i onih sa stručnim certifikatom u nadzornim odborima. Dok državni dužnosnici ne oslobode mjesta u nadzornim odborima situacija će teško krenuti prema dobrom.

'Gospodinu Begoviću je kao državnom tajniku u Ministarstvu gospodarstva glava sigurno bio preopterećena obvezama pa nije stigao odgovorno obavljati sve svoje funkcije po nadzornim odborima i u Ministarstvu', kazao je Divjanović.

Podsjetio je na to kako je prije par godina bivši premijer Sanader rekao kako u Hrvatskoj nema dovoljno stručnih ljudi za nadzorne odbore, pa da su zato primorani u iste imenovati državne dužnosnike.

NOVAC JE NAJBOLJA MOTIVACIJA, ALI I SANKCIJA

'Sad ih ima, kroz edukaciju za nadzorne odbore splitskog i zagrebačkog Ekonomskog fakulteta obrazovalo se 600 ljudi, koji posjeduju znanja iz financijskog poslovanja i upravljanja tvrtkom, no političke strukture svejedno ne pokazuju interes za profesionalce. Naša udruga (HUCNO) osim etičkih i profesionalnih skrupula zalaže se za to  da nadzornik postane zanimanje kako bi se nadziranje uprava moglo kvalitetno odraditi. No dok se ne oslobode mjesta koja su dana po nekom drugom (političkom) kriteriju, nema mjesta za profesionalce. Znanje nije uvijek toliko presudno budući da si nadzornik može angažirati stručnog savjetnika. Neovisnost je ključna osobina nadzornika, pa je važno nadzornika dobro platiti, ali dok politika imenuje nadzornike, teško će to biti neovisni pojedinci', ističe Divjanović.

Pozivajući se na iskustvo u zapadnoeuropskim zemljama, Divjanović napominje kako su se novčana kompenzacija i novčana kazna pokazale kao najbolje motivacija i sankcija za članove nadzornih odbora.

Ivan Mravak i Željko Kljaković-Gašpić iz smijenjene uprave HEP-a još uvijek su članovi vaše udruge?
Gospodin Mravak je bio u prvoj generaciji polaznika škole za članove nadzornih odbora. U njihovu slučaju pitanje je kako oni svoja saznanja primjenjuju u praksi. U ovoj situaciji ne reagiramo, jer smatramo da je čovjek nevin dok se ne dokaže suprotno. Da smo neka politička organizacija, odmah bismo donijeli odluku koja bi bila u svrhu zaštite našeg javnog imidža. No mi tako ne razmišljamo.

'Vani je, primjerice, praksa da se članove nadzornih odbora plaća sukladno rezultatima njihova rada: naime, plaća im se sastoji od 20 posto fiksnog i 80 posto varijabilnog postotka. Dok je kod nas situacija obrnuta. Menadžeri i nadzornici u državnim tvrtkama trebali bi biti plaćeni prema rezultatima poslovanja. Odgovornost također mora biti novčana. No kad nečim upravljate, radit ćete greške. U tom slučaju je bitno utvrditi je li namjera bila dobra ili loša. Kad je članu uprave utvrđena odgovornost, onda mora odgovarati i član nadzornog odbora, svojom imovinom. Zato u mom slučaju, ja kao direktor Dekre, imam u našoj centrali u Njemačkoj policu osiguranja. Ako napravim lošu poslovnu odluku, osiguranje će namiriti štetu, ali će se obeštetiti mojom imovinom. U hrvatskom slučaju članstvo u nadzornom odboru doživljavaose kao čast, uz ležeran pristup: nađemo se na ručku, pa usput potpišeš neke račune. Ako je uprava učinkovita, a nadzorni odbor odgovorno radi svoj posao, sukladno tome zaslužuje adekvatnu kompenzaciju', upozorava Divjanović.

ČEMU SLUŽE NADZORNI ODBORI

'Mandat uprave i nadzornog odbora mora biti uvijek na raspolaganju. Nadzorni odbor postavlja, nadzire i smjenjuje Upravu te definira njezinu razvojnu politiku i prati da se poslovanje odvija u skladu sa zakonom, no ne može i ne smije se baviti poslovanjem poduzeća, što znači da članovi NO-a nemaju uvid u sve aspekte poslovanja. Oni to ne mogu niti ne stignu budući da se sastaju jednom u dva mjeseca. Stoga se pouzdaju u reviziju. No ni revizija ne može fizički provjeriti sve. Naročito u tvrtkama koje imaju 10 ili 20 tisuća zaposlenika. Obično se revizorska izvješća referiraju na manjem postotku revidirane dokumentacije. Kad nadzornik dobije to i takvo revizorsko izvješće, on će to uzeti kao pokazatelj poslovanja tvrtke', upozorava Divjanović.

Kad su u pitanju basnoslovne otpremnine lošim upravljačima, smatra kako je ponekad bolje nekome dati otkaz i otpremninu nego ih takve držati pa da naprave još stotinu milijuna štete. 'U Americi je bilo slučajeva da su osobama koji su tvrtku unakazile sa zadovoljstvom dali 100 milijuna dolara otpremnine samo da ih se riješe. Svi ugovori definirani su s Nadzornim odborom, pa ako je u njima dogovorena otpremnina bez obzira na razloge smjene, onda se tu ništa ne može, osim reći jesu li takvi ugovori u redu ili nisu. Smatram da je nekad bolje isplatiti otpremninu, nego ih ostaviti da dalje čine štetu', kazao je.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još