Klubovi SDP-a i HNS-a u petak su u saborsku proceduru po žurnom postupku uputili prijedlog izmjena Zakona o sportu, kojima bi se, među ostalim, zabranilo biranje na funkcije u sportu osoba koje su pravomoćno prekršajno osuđene po Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima i izrečena im je mjera zabrane pristupa stadionima.
Takav prijedlog oporbeni su kuloari protumačili kao 'lex Mamić', budući da je izvršnom predsjedniku Dinama Zdravku Mamiću zabranjen pristup splitskim nogometnim stadionima, nakon što se fizički sukobio s bivšim Hajdukovim nogometašem Ivanom Begom za gostovanja njegova kluba na Poljudu.
Vladajući, međutim, oštro opovrgavaju da se zakon donosi zbog Mamića.
'Zakon ničim ne cilja ni na koga ponaosob, niti se donosi zbog bilo koje osobe. Namjera mu je isključivo unaprijediti sport s aspekta etike i transparentnosti financiranja', rekao je Hini HNS-ov Srđan Gjurković
Dodao je kako su komentari o 'lex Mamiću' tim nelogičniji kad se zna da se zabrana ne bi mogla primijeniti retroaktivno pa već izabrani čelnici klubova i saveza ne bi mogli biti smijenjeni.
Kao najvažniju novinu Gjurković navodi transparentnost financiranja sporta, odnosno odredbe koje bi trebale osigurati jednoobrazno izvještavanje o planiranju i trošenju u sportskim klubovima, napose kad je riječ o sredstvima iz javnih izvora.
Zabrana biranja 'izgrednika' na funkcije u sportu logična je i Peđi Grbinu (SDP), koji naglašava da se radi o slučajevima u kojima su izrečene pravomoćne sudske presude i posebna sigurnosna mjera zabrane pristupanja stadionu.
'Ne vidim zašto bi se netko kome je zabranjen pristup stadionu mogao pojavljivati u svečanim ložama kao član uprave nekog kluba', kaže Grbin.
Napominje da u drugim zemljama vladaju i stroža pravila za izgrednike u sportu, a kao primjer je naveo bivšeg vlasnika LA Clippersa Donalda Sterlinga, koji je zbog rasističkog komentara kažnjen doživotnom zabranom rada u košarci, zbog čega je bio primoran prodati klub.
'Tu se radilo o nečem što je izrečeno u privatnom razgovoru, a dospjelo je u javnost, a ovdje je riječ o izgrednicima u javnosti, na utakmicama', upozorava Grbin.
Kao najvažniji pomak u predloženim zakonskim izmjenama i Grbin ističe transparentnije financiranje, a posebno uvođenje obveze sportskim klubovima da objave financijska izvješća.
Grbin ne očekuje da bi takvo rješenje moglo naići na otpor.
'Ne vidim zašto bi nekom bio problem objaviti izvješće, ako mu nije problem uzeti javni novac', rekao je.
Zakon predviđa i novi način odlučivanja u sportskim savezima, a na tragu je prijedloga za koji je lobirala Torcida. Po tom bi prijedlogu težina glasa nekog kluba ovisila o tome u kojoj je ligi.
Nije, međutim, prihvaćen Torcidin prijedlog koji je predviđao mogućnost prijenosa upravljačkih prava u sportskim klubovima s gradova na udruge navijača.
Grbin objašnjava da se već i po postojećim zakonima predstavnici navijača mogu imenovati u uprave i nadzorne odbore klubova.
Upozorava da Zakon o trgovačkim društvima ne predviđa traženu mogućnost prijenosa upravljačkih prava, a smatra kako bi prijenos prava iz državnog ili vlasništva jedinica lokalne samouprave na bilo koga trećeg bio neprimjeren.
Novi zakon o sportu već je neko vrijeme u izradi, a među SDP-ovim zastupnicima danas se neslužbeno moglo čuti kako se izmjene predlažu radi pritiska na resorno ministarstvo kako bi što prije izišlo s cjelovitim novim tekstom.
Grbin, međutim, objašnjava da je novi, cjeloviti zakon tek na raspravi po radnim skupinama, iza čega slijedi javna rasprava i utvrđivanje prijedloga u Vladi, što bi, smatra, moglo trajati još barem dva mjeseca.
'Očito je da u međuvremenu postoji potreba za izmjenama postojećeg zakona, zbog nedovoljno transparentnog financiranja u sportu', objašnjava Grbin.
No, i za donošenje zakona koji su klubovi danas uputili u proceduru trebat će neko vrijeme, budući da će vjerojatno tek za tjedan dana biti uvršten u dnevni red tekuće sjednice.
O njemu se zatim mora očitovati Vlada i tek tada ga može raspraviti i donijeti Sabor. Gjurković očekuje da bi se to moglo dogoditi do kraja ožujka.
