Hrvatska ULAZAK U KLJUČNI TJEDAN

Dio blokade ostaje za slučaj da RH sabotira dogovor

Ljubljanom kruži papir kojim vlada Boruta Pahora, za svoje potrebe, tumači što je sve Slovenija dobila dosadašnjom blokadom. U tom papiru, u koji je uvid imao i Jutarnji list, objašnjava se razlika između prijedloga Francuske iz prosinca prošle godine, koji je Slovenija odbila, i sadašnjeg rješenja

BRUXELLES - Slovenija, među ostalim, kao dobitak vidi to što smatraju priznanjem da granični problem s Hrvatskom nije bilateralno nego europsko pitanje, to što Hrvatska sada priznaje da je prejudicirala granicu i što će Slovenija odblokirati samo ona poglavlja koja su blokirana zbog granice, ali će zadržati neka kao rezervu ako Hrvatska ne ispuni svoje obveze. Time Slovenija priznaje da nema pravih argumenata za držanje u blokadi tih poglavlja, osim ponovno bilateralnih, piše Jutarnji list.

Iz slovenskog papira

Hrvatska prije nije htjela priznati da je dokumentima prejudicirala granicu. Pismo premijerke to priznaje. Hrvatska nije htjela prihvatiti bilo kakvo rješenje osim Međunarodnog suda pravde u Haagu. Sada je prihvatila da drugi Rehnov prijedlog bude polazna točka za pregovore.

Francuski prijedlog, a to je bio i stav Hrvatske, smatrao je pitanje granice bilateralnim. Pismom premijerke Kosor Slovenija je dobila jamstva da je rješenje granice s Hrvatskom pitanje EU-a, a ne bilateralni problem.

Slovenija drži blokiranima neka poglavlja kao rezervu ako se Hrvatska ne bude držala obveza.

U EU-u nisu sretni takvim tumačenjem slovenske vlade, iako je to samo za domaću upotrebu u Sloveniji, jer EU želi pokazati da 'bilateralna pitanja nisu dio pregovora o članstvu', što im je bitno i za buduće proširenje.

Ulazimo u jedan od najvažnijih tjedana u cijelom višegodišnjem procesu hrvatskih pristupnih pregovora, o kojem će u velikoj mjeri ovisiti i sudbina dinamike stjecanja hrvatskog članstva u EU. U petak će se istodobno odvijati tri događaja koji su, svaki na svoj način, odlučujući za Hrvatsku. Irci će tog dana glasati na referendumu o ratifikaciji Lisabonskog sporazuma, a bez tog sporazuma Njemačka i Francuska kažu da se EU ne može proširiti, čak niti primiti Hrvatsku. Istog dana Hrvatska će otvoriti ili privremeno zatvoriti 11 poglavlja.

Treći važan događaj je nastavak pregovora sa Slovenijom oko arbitražnog sporazuma o rješenju granice. Ako bilo koji od ta tri događaja krene krivo, u najboljem slučaju za Hrvatsku doći će do novih odgoda u procesu pristupanja EU-u. Međutim, u EU-u vlada optimizam. Ankete pokazuju da će većina Iraca podržati Sporazum, a države članice vjeruju da su Slovenija i Hrvatska, kako kažu, 'dovoljno zrele države da više ne dovode u pitanje postignuti dogovor', što će omogućiti neometane pregovore Hrvatske i njihovo zaključivanje do kraja proljeća 2010.

Ipak, zadnjih je dana i u Hrvatskoj i u Sloveniji retorika eskalirala. Oporba sada u obje države optužuje vlast za izdaju i tajne dogovore. U EU-u smatraju da su to pokušaji 'stjecanja jeftinih političkih bodova' i pozivaju oporbe u objema državama da razmisle o interesu države, a ne o uskim stranačkim interesima.

Izvori Jutarnjeg potvrđuju da je drugi prijedlog Ollija Rehna prihvaćen ne kao konačni dogovor o arbitraži nego kao polazna točka za daljnje pregovore, koji će se nastaviti već u petak u Bruxellesu. 'To je ustupak Sloveniji na neki način, ali ne znači da se prejudicira rješenje u korist Slovenije', kažu izvori u Bruxellesu. Diplomati u EU-u kažu kako su očekivali da će se i u RH i u Sloveniji voditi 'živa debata' o dogovoru kojim je pronađeno rješenje za deblokadu, ali se nadaju da ta debata neće eskalirati i vratiti sve u prijašnje stanje.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još