OPORBA NAPUSTILA SABORNICU

Izglasan zakon oko kojega se ratovalo u Saboru, evo detalja!

13.02.2015 u 15:43

Bionic
Reading

Sa 77 glasova za, tri suzdržana i dva protiv vladajuća je većina izmijenila Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Tako će građani već na sljedećim parlamentarnim izborima moći iskoristiti preferencijalni glas, a kandidirati se na izborima neće moći pravomoćno osuđeni na više od šest mjeseci dok kraja izvršenja kazne, te oni osuđeni za teška kaznena djela sve dok ime ne istekne period rehabilitacije. Izmjene izbornog zakonodavstva usuglašavale su se u Saboru osam mjeseci, a SDP je oko svog prijedloga zakona samo u zadnja tri dana mijenjao mišljenje čak pet puta! Stoga nije ni čudo da je i izglasavanje pratila cijela drama, a zbog 'lakrdije i blamaže kod donošenja zakona', oporba je napustila sabornicu

Objašnjavajući stav predlagatelja o amandmanu Mirele Holy, SDP-ov Peđa Grbin kazao je kako se on samo djelomično prihvaća, odnosno prihvaća se dio koji govori kako se zabranjuje kandidiranje osoba koje su osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, i to ako se u trenutku raspisivanja izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje. Dio koji nije prihvaćen odnosi se na specificiranje kaznenih djela, odnosno dio amandmana koji govori da se zabrana odnosi na one koji su počinili teška kaznena djela.

Podsjetimo, SDP-ov amandman, koji je je ta stranka ranije podnijela, govori kako zastupnik ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, a za koju nisu protekli rokovi rehabilitacije u skladu s posebnim zakonom. Prihvaćanje takve formulacije onemogućilo bi kandidiranje Radimiru Čačiću, jer njemu nisu istekli rokovi rehabilitacije iako je u njegovom slučaju kazna izvršena.

Tijekom rasprave Holy nije prihvatila Grbinovo objašnjenje, nego je tražila da se glasuje o cijelom amandmanu. To je izazvalo i niz reakcija iz oporbenih klupa.

'Hvala, kolegice Holy, što ste spriječili lakrdiju. Jer kako netko može amandman koji je sam predložio i postao je dio zakona taj amandman prihvatiti; to je  sasvim drugačiji amandman. Ako je napravljena greška i politička trgovina, priznajte to. Kako vas nije sram, ovo je sramota i lakrdija. Ovo je smiješno. Nemojmo ovo raditi', kazao je Šuker SDP-ovcima.

Naime, uobičajeno, s obzirom na to da je amandman SDP-a podnijet tijekom rasprave o zakonu, postao je dio zakona, međutim saborski poslovnik nalaže da se prilikom glasovanja prvo odlučuje o amandmanima, a tek onda o zakonu. Drugim riječima, zastupnici bi prvo trebali odlučiti o amandmanu Mirele Holy kojim se mijenjaju odredbe zakona koji još nije ni potvrđen.

Za riječ se javio i Dragutin Lesar. 'Zbog nas i javnosti, recite što je to djelomično prihvaćanje amandmana. Kako se može djelomično prihvatiti amandman Mirele Holy i prihvatiti SDP-ov amandman koji je već postao dio zakona. U jednom se spominje zabrana kandidiranja za sve s rehabilitacijskim rokom, a u drugom bez rehabilitacije. Radite kupleraj od Sabora', poručio je i Lesar.

Nakon Lesarovih riječi gotovo svi saborski klubovi zbog novonastale situacije zatražili su stanku. Prvi je za govornicu nakon pauze pristigao HDZ-ov Davorin Mlakar, koji je kazao da je tekst cijelog zakona loš.

'Ovo samo parcijalno rješava ozbiljne odnose u društvu, posebno stranaka i pojedinaca. Danas ste se pokazali u pravom svjetlu, želite izglasati zakon nakon primitivnih trgovina. S obzirom na to da ste ušli u krajnje rokove, odustanite od ovakve farse. Ovaj način nikome ne garantira da ćemo mi čista obraza pogledati u oči ljudima koji su izašli na izbore', kazao je Mlakar.

'Ako se već treba trgovati u politici, onda se to treba raditi inteligentno', poručila je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista i Natalija Martinčević iz Reformista pozvali su da se glasanje odgodi i da se stranke dogovore oko toga kako će konačni tekst zakona izgledati.

'Kako se predlagatelj čiji je amandman ušao u tekst zakona očituje o djelomičnom prihvaćanju amandmana koji je suprotan od amandmana SDP-a koji je dio zakona? Pitaju novinari kako će glasiti zakon nakon glasanja, a ja sam rekao da ne znam i da to nitko živ ne može razumjeti. Jesmo li trebali doista do toga doći? Ja ovo 12 godina u Saboru nisam vidio', kazao je Lesar.

Pred kraj kratke rasprave za govornicu je došao i Peđa Grbin. U ime SDP-a kazao je da će njegova stranka prihvatiti amandman Mirele Holy u cijelosti. Tako će, bude li izglasan, zabrana kandidiranja vrijedit će za osobe koje su osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, i to ako se u trenutku raspisivanja izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje. Međutim, prihvatit će se i drugi dio amandmana koji zabranjuje kandidaturu osobama za koje u trenutku stupanja na snagu o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene: za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo, kaznena djela za teškog ubojstva te protiv službene dužnosti i zloupotrebe položaja i ovlasti.

'Nismo trgovali ni u jednom trenutku i ne trgujemo ni sada. Prihvaćamo u istom obliku ono što su predlagali Josip Kregar, Gvozden Flego, Jadranka Kosor, Klub Laburista i Mirela Holy', kazao je Grbin.

Mirela Holy zahvalila se što je SDP u cijelosti odlučio prihvatiti njezin amandman koji je predložila u ime nevladinih udruga, međutim pred kraj rasprave o njezinom amandmanu, dio se zastupnika pobunio jer nije bilo sasvim jasno kako će se tehnički amandman ugraditi u zakon.

'Trebali ste anulirati svoj amandman po poslovniku. Predlažemo treće čitanje zakona jer sve ostalo je lakrdija i blamaža', kazao je HDZ-ov Ivan Šuker.

Nakon svega, gotovo cijela oporba (HDZ, HDSSB, Laburisti, Reformisti) napustila je sabornicu. Nešto dulje ostala je Jadranka Kosor, no nakon što nije prihvaćen njezin amandman koji je bio identičan onom Mirele Holy, osim što ga je htjela pozicionirati na drugom mjesto u zakonu, i Kosor je napustila sabornicu.

Na kraju su izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izglasane sa 77 glasova za, dva protiv te tri suzdržana. Protiv su glasali Slavko Linić i Damir Kajin, dok su suzdržani bili Mirela Holy, Josip Kregar i SDP-ov Damir Rilje.

Što građane očekuje već na sljedećim parlamentarnim izborima?

Prema izmijenjenom zakonu građani će već na sljedećim parlamentarnim izborima moći iskoristiti i jedan preferencijalni glas, kao i na izborima za Europski parlament. Međutim, preferirani glas uvažit će se samo ako kandidat dobije više od 10 posto glasova koje je osvojila lista na kojoj se nalazi.

Što se pak tiče zamjene za zastupnika koji je u Sabor došao zahvaljujući preferiranom glasu, no zbog nespojive dužnosti ne može biti zastupnikom, SDP se priklonio HNS-ovom rješenju. Zastupnika na kandidacijskoj listi dviju ili više stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuje odredbe Zakona o preferencijalnom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, onda zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.

Jedna je od većih novina i uvođenje tzv. ženske kvote. Prema izmijenjenom zakonu, sve liste na izborima morat će imati minimalno 40 posto kandidata podzastupljenog spola, odnosno u većini slučajeva žena. Ako ne ispune taj postotak, liste će biti proglašene nevažećima.

Izmijenjenim zakonom ukidaju se i nositelji liste, što se u javnosti tumačilo kao udarac na primjerice Mirelu Holy ili Radimira Čačića. Naime, u izbornim jedinicama gdje ljudi iz njihovih stranaka možda nisu prepoznati, građani više neće moći identificirati njihove stranke s nositeljima lista, koje su uglavnom činili predsjednici stranaka.

Novi zakon također propisuje da svatko tko se kandidira, bilo politička stranka ili nezavisna lista, mora sakupiti 1.500 potpisa u jedinici u kojoj se kandidira.

Prihvaćanjem amandmana Mirele Holy ubuduće će biti zabranjeno kandidiranje osobama koje su pravomoćno osuđene na kaznu zatvora dulju u šest mjeseci, i to ako se u trenutku raspisivanja izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje. Također će biti zabranjeno kandidiranje osobama za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene: za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo, kaznena djela za teškog ubojstva te protiv službene dužnosti i zloupotrebe položaja i ovlasti.

Kako je SDP u samo tri dana čak pet puta izmijenio mišljenje

Podsjetimo, izmjene izbornog zakonodavstva usuglašavale su se u Saboru osam mjeseci, a izmjene su kroz referendumsku inicijativu U ime obitelji tražili i građani, no referendum je propao zbog nedovoljnog broja potpisa.

Do konsenzusa u Saboru na kraju nije došlo te je svoj prijedlog u proceduru uputio SDP, koji je u samo posljednja tri dana mišljenje mijenjao čak pet puta!

Još u utorak u SDP-u su tvrdili da bi zabrana kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža i koruptivna kaznena djela bilo protuustavno.

Samo nekoliko sati kasnije, SDP mijenja mišljenje te pristaje da se zabrani kandidiranje pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci, ali i onima s potvrđenom optužnicom za najteža kaznena djela.

Srijeda ujutro donosi novi obrat. SDP ulaže amandman prema kojem bi se kandidiranje zabranjivalo svima s bezuvjetnom zatvorskom kaznom duljom od šest mjeseci, i to do isteka roka rehabilitacije, dok se pravomoćne optužnice više nisu spominjale.

Takvom formulacijom zabrana bi se odnosila i na Radimira Čačića, zbog čega u redovima Reformista očekivano nastaje pobuna.

To u tom trenutku nije omelo SDP i u četvrtak ujutro na raspravi o izmjenama izbornog zakonodavstva i dalje zastupa taj stav. Međutim, u četvrtak oko podneva, iz Bruxellesa se oglasio premijer Zoran Milanović poručivši kako bi se eventualna zabrana kandidiranja trebala odnositi samo na počinitelje najtežih kaznenih djela, ne i na kaznena djela u prometu počinjena iz nehaja.

U Saboru i u redovima SDP-a nastaje pomutnja i do kraja rasprave u četvrtak nije bilo poznato što će točno SDP na kraju predložiti na glasovanju u petak.

Klub SDP-a sastaje se u petak u 11 ujutro, a samo sat vremena kasnije na glasovanje dolaze s prijedlogom da se prihvati dio amandmana Mirele Holy u kojem se zabranjuje kandidiranje osuđenima na više od šest mjeseci zatvora, ali ne i dio po kojem bi osuđeni za najteža kaznena, od teškog ubojstva do genocida te za zlouporabu položaja i ovlasti.

Na to reagira oporba, gotovo svi klubovi traže stanku, a nakon stanke SDP dolazi s novim mišljenjem, odnosno prijedlogom da se ipak prihvati cijeli amandman Mirele Holy.