Nakon što je izvješena zastava Islamske države, terorističke organizacije koja u građanskim ratovima u Iraku i Siriji kontrolira velike dijelove teritorija, u selu Gornja Maoča u Bosni i Hercegovini izazvala promptnu akciju niza sigurnosnih agencija i Tužiteljstva BiH, zapitali smo se kakvi su propisi u Hrvatskoj
U Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira navodi se da 'tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM'.
U MUP-u smo zatražili odgovor po kojem tečaju konvertiraju njemačke marke koje se odavno ne koriste u kune, ali do zaključivanja ovog teksta nismo dobili odgovor. Ipak, Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja ministrica pravosuđa, aktualna saborska zastupnica koja ima otvorenu odvjetničku praksu objašnjava da konverzija obavlja po tečaju koji je bio na dan kada je njemačka marka otišla u povijest, a to je 31. prosinca 2001. godine.
Koristeći zadnji dostupan srednji tečaj po kojem se za jednu njemačku marku dobije 3,77 kuna, kazne iznose od 188.5, do 754 kune.
Škare Ožbolt samo pitali postoji li mogućnost da osobe koji bi eventualno mahale zastavom IS-a u Hrvatskoj završe s kaznenom prijavom slično isticanju svastike ili drugih fašističkih simbola. 'Mahanje zastavom nije kazneno djelo, a IS nije fašistička organizacija. Za takvo što ni trebalo simbole Islamske države posebno navesti', kazala nam je Škare Ožbolt.
U Hrvatskoj najčešće problemi nastaju zbog isticanja ili mahanja srpskih zastavama. Najsvježiji je primjer kada je policija prekršajno prijavila troje mladića u Vukovaru koji su se u maskirnoj odjeći fotografirali sa srpskom državnom zastavom na ulazi u Vukovaru te zatim fotografije objavili na društvenim mrežama s neprimjerenim komentarima.
Povremeno prerevni policajci kazne strane turiste tijekom turističke sezone zbog isticanja nacionalnih zastava svojih zemalja u kampovima ili apartmanima, mada je riječ o svakodnevnoj pojavi tijekom ljeta.
Zanimljiv je bio i slučaj aktivistice Kristine Ćurković koja se prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju bunila protiv isticanja zastave te organizacije na državnim institucijama. Smatrala je vlasti protuzakonito ističu. U više navrata je zastavu EU i javno pokidala, a platila je i kaznu i iznosu od 102 eura jer je sa splitske Banovine skinula zastavu EU i postavila hrvatsku zastavu.
