Hrvatska JOŠ JEDAN LOŠ ZAKON

Hoće li Hrvatska privatizirati i vodu?

Nakon rasprodaje hrvatskih banaka, željezare, a sada i brodogradilišta, Hrvatskoj prijeti i privatizacija vodnih resursa. Ako se Zakon o vodama donese prema novim nacrtima, ugrozit će nacionalne interese, kao i socijalno najosjetljivije slojeve društva te će omogućiti kapitalu da polako, ali sigurno, uđe u gospodarenje vodnim resursima. Ako Zakon o vodama i bude donesen prema najnovijem nacrtu, najvjerojatnije ga čeka ista sudbina kao i ostale, nedavno donesene 'padajuće' zakone

Prva verzija nacrta Zakona o vodama i financiranju vodnog gospodarstva prošla je u Saboru dva čitanja, a iako od strateškog interesa, i taj je zakon napisan loše te je na njega uloženo sto amandmana. Vlada je sredinom rujna taj nacrt Zakona povukla iz zakonodavnog postupka i povjerenstvu dala izraditi novi. Naši sugovornici tvrde da je novim nacrtom Zakona učinjen korak unazad.

Vode posvađale HDZ i HSS

Prema pisanju medija, potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić zatražio je od Vlade smjenu državnog tajnika Ministarstva regionalnog razvoja i vodnog gospodarstva Zdravka Krmeka zbog sukoba oko novog Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Krmeku je zamjereno što je iz pripreme zakona posve isključio Hrvatske vode, koje vodi HSS-ovac Jadranko Husarić. Budući da je Krmek HDZ-ovac i pripada tzv. slavonskom HDZ-ovu lobiju, sukob oko Zakona o vodama pretvorio se u sukob na relaciji HSS-HDZ.

No, prema novom nacrtu Zakona dala se veća ovlast hrvatskim vodama te je državni tajnik Krmek gotovo isključen iz pripreme novog nacrta Zakona.

Da je riječ o međustranačkom prepucavanju potvrdio nam je i Zvonimir Mršić, saborski zastupnik SDP-a i član Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo.


Novim nacrtom Zakona nisu predviđeni mehanizmi koji bi spriječili privatizaciju vodnih resursa. 'Privatizacija vode u Hrvatskoj je opasnija od privatizacije, npr. Plive ili Podravke. To je crtić prema privatizaciji vodnih resursa', slikovito je objasnio Gordan Črpić, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve i član Komisije Iustitia et pax.

Zvonimir Mršić, saborski zastupnik SDP-a i član Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, slaže se da centralizacija vodnog sustava i resursa otvara vrata mogućoj privatizaciji. 'Vodni resursi i vodne građevine dijelom će prema novom nacrtu Zakona pripasti državi, a dijelom Hrvatskim vodama. Nekome bi moglo pasti na pamet da privatizira Hrvatske vode', kazao je Mršić.

'Ono što je građeno novcem lokalnih samouprava, za što su dizani krediti koje preko računa za vodu otplaćuju građani, proglašava se javnim dobrom i država postaje vlasnik doslovce svake cijevi za vodu. Time se zanemaruje postojeće vlasništvo. Država će jednostavno u gruntovnici prepisati sve vodne građevine na sebe', pojasnio je Mršić. Ističe da je dosadašnji regionalni sustav upravljanja vodama i vodnim gospodarstvom odlično funkcionirao te ne vidi razloga zašto to mijenjati.

Iustitia et pax upozorava i na socijalnu neosjetljivost novog nacrta Zakona. 'Iz starog nacrta Zakona izbačena je stavka o osnivanju Hrvatske regulatorne agencije za vodne usluge koja bi osigurala cijenu vode, kao i opskrbni socijalni minimum kojim bi prema Zakonu voda bila dostupna i socijalno najugroženijim slojevima društva. Izbačena je i stavka koja govori o osnivanju Instituta za vodu', kazao je Črpić. 'Novi Zakon treba razdvojiti instituciju koja upravlja vodama od one koja nadzire to upravljanje', objašnjava Črpić.

Hrvatske vode su do sada, a prema novom nacrtu Zakona to će činiti i dalje, imale u svojim rukama sve ovlasti vezane uz vodu: od financiranja, regulative, nadzora, projektiranja… Takva integracija unutar jedne ustanove suprotna je praksi Europske unije.

Kao što Zakon predviđa centralizaciju vlasništva i upravljanja, centralizirat će se i financije; svi će se prihodi slijevati u istu kasu, tj u Hrvatske vode, čije je poslovanje, prema dobrom starom hrvatskom običaju, netransparentno. Njihovi su prihodi preko milijardu kuna godišnje. Investicije Hrvatskih voda nisu javno poznate (komunalna poduzeća, kada fizička ili pravna osoba gradi npr. kuću, točno napišu na što će se i do kojeg roka utrošiti sredstva uplaćena obaveznim komunalnim doprinosom. Ako se ta investicija ne ostvari, obavezuju se vratiti novac).

Javne natječaje doduše provode, no posao za Hrvatske vode mogu dobiti jedino tvrtke koje imaju licencu, a licencu dodjeljuje tko drugi, nego Hrvatske vode. Isto kao što stručnjaci Hrvatskih voda i pišu Zakon. Kontaktirali smo dvojicu vodećih stručnjaka na tom području prof. Ozrena Larvu i prof. Darka Mayera. Oba su nam potvrdila da ih nitko nije kontaktirao i tražio stručni savjet ni iz Hrvatskih voda niti iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još