Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav kojim predsjeda Peđa Grbin planira u srijedu predložiti Saboru da uputi referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta Ustavnom sudu na ocjenu. No kako se dio prijepora oko ustavnosti direktno tiče europskog prava, pa čak i osnovnih sloboda EU-a, nije isključeno kako će na kraju o tome smije li se o hrvatskim autocestama odlučivati na referendumu presuditi Europski sud pravde u Luxembourgu
'Sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje državnog referenduma na temelju Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju', stoji u dokumentu koji su dobili članovi saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav od njegova predsjednika Peđe Grbina.
To znači da je sukob Vlade s jedne strane te sindikata predvođenih Mijatom Stanićem i civilnih udruga s druge o monetizaciji autocesta, čiji je prethodni čin bilo uspješno sakupljanje potpisa za referendum protivnika monetizacije, pred novom fazom – onom pravosudnom. U srijedu bi Odbor za Ustav trebao prihvatiti detaljno obrazloženu 'Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju', u kojoj se od Ustavnog suda traži ocjena referendumskog pitanja, s naročitim naglaskom na europsko pravo.
Očekuje se da će Odbor za Ustav ovu odluku izglasati u srijedu dok će u Saboru biti izglasana u petak, nakon čega Ustavni sud ima 30 dana da se očituje o ovom pitanju.
Naime, prema Grbinovom tumačenju, referendumsko pitanje traži zabranu davanja u koncesiju svih javnih cesta u RH, a 'javna cesta' je u Zakonu o cestama definirana kao mnogo šire područje nego sam asfaltni dio, pa se postavlja pitanje hoće li referendum dovesti i do toga da se zabrane privatne benzinske crpke i restorani uz sve javne ceste u Hrvatskoj: 'Razvidno je da se ni na jednom od 27 tisuća kilometara javnih cesta u Republici Hrvatskoj ne bi mogla dati koncesija za javne usluge.' Iz toga je onda moguć i crni scenarij masovni tužbi potencijalnih ili već postojećih koncesionara za odštetu od RH.
Kada je riječ o konkretnim prijeporima oko europskog prava, Odbor za Ustav u dokumentu tvrdi da je referendumsko pitanje oko monetizacije 'upitno iz aspekta slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja, zaštićene Ustavom i pravnim aktima Europske unije, slobode kretanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana te procedure prekomjernog deficita'.
Ustavni sud i njegova predsjednica Jasna Omejec naći će se dakle u situaciji da vezano uz referendumsko pitanje o monetizaciji autocesta odlučuju o nečemu što ima implikacije za cijeli EU, kao i za Hrvatsku kao članicu. Naime postavlja se pitanje je li moguće da članica EU-a na nacionalnom referendumu izglasa nešto što je protivno europskom pravu. Ukoliko je postavljeno referendumsko pitanje u koliziji s temeljnim europskim slobodama poput kretanja robe ili usluga, onda to podrazumijeva da će Ustavni sud presuditi protiv održavanja referenduma o monetizaciji, ali postoje i drugi mogući scenariji.
Stručnjak za europsko pravo s kojim smo se konzultirali smatra da bi Ustavni sud mogao postaviti pitanja oko usklađenosti predloženog referenduma s europskim pravom Europskom sudu pravde u Luxembourgu, na kojemu je jedan od 28 sudaca zagrebački profesor prava Siniša Rodin. Europski sud pravde mogao bi potom otvoriti postupak, koji bi trajao dulje i od godinu dana, kako bi se utvrdilo je li zabrana davanja javnih cesta u koncesiju protivna europskom pravu.
Ukoliko bi monetizacija autocesta doista došla do Europskog suda pravde, to bi značilo i da hrvatska Vlada može iznositi svoje stavove i politike kao argumente u odlučivanju. Spomenuta procedura bi cijeli ovaj proces raspisivanja referenduma itekako otegnula, možda i na 2016, a pitanje je pak kako bi sve to utjecalo na pregovore ministra prometa Siniša Hajdaša Dončića s potencijalnim koncesionarima, među kojima je i podjednako poznata i zloglasna investicijska banka Goldman Sachs. Nisu male šanse da bi investitori izgubili interes za hrvatske autoceste u tom slučaju.
Grbinov Odbor zato u predloženom tekstu Odluke navodi da 'zaštita slobode poduzetništva i tržišnog natjecanja nije obveza koju zakonodavac mora poštivati samo zbog izričite odredbe Ustava, već takva obveza za Republiku Hrvatsku proizlazi i iz članstva u Europskoj uniji', što u političkom smislu može značiti da će se vlada Zorana Milanovića i SDP vezano uz monetizaciju autocesta pozivati prvenstveno na EU. Ako bi pak monetizacija bila provedena, prihod od nje značajno bi olakšao poziciju Hrvatske u Proceduri prekomjernog deficita (EDP), s obzirom na to da bi se smanjio budžetski minus.
U svakom slučaju, isticanje europskog prava i temeljnih vrijednosti kao argumenta protiv raspisivanja referenduma o monetizaciji, odnosno protiv nje, podsjeća na to da je Hrvatska u međuvremenu članica Europske unije. Utoliko su hrvatske autoceste i europsko pitanje, pa će biti zanimljivo pratiti kako će se prema referendumu o monetizaciji postaviti Ustavni sud ili će se možda pravosudna bitka Vlade i protivnika monetizacije preseliti na europsku sudsku razinu.
