Sa svjetskog turističkog tržišta stižu optimistične prognoze o daljnjem nastavljanju petogodišnjeg trenda porasta turističkog prometa, koji je u prošloj godini povećan za pet posto. Europa je lani zabilježila rast od četiri posto turističkih dolazaka, što u brojkama znači 22 milijuna više inozemnih putovanja, a s obzirom na pojeftinjenje nafte i njezinih derivata, taj će trend rasti, kako poručuju iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO), i u 2015.

Unatoč dugotrajno lošem vremenu u špici sezone, koje se odrazilo na manji turistički promet u segmentu kampova, u cijelosti ipak možemo biti zadovoljni. Naime, s petpostotnim povećanjem dolazaka stranih gostiju i dvopostotnim rastom noćenja, hrvatski turizam također pokazuje uzlazni trend. No čeka nas, kako to turistički radnici vole reći, još jedna godina izazova.

Gorivo je doduše pojeftinilo, što će smanjiti cijene putovanja, no hotelijerima je možda i važnije kako će se u doglednoj budućnosti, nakon što je švicarski franak naglo skočio, ponašati euro. Ni nama konkurentne susjedne zemlje ne spavaju na lovorikama, a pitanje je i kakvu će turističku strategiju poduzeti nova grčka vlada. Naime, Grčka se vraća među velike turističke igrače, a novi grčki premijer Aleksis Cipras obećao je Grcima da će povećati turistički prihod i ojačati lokalnu ekonomiju.

Stoga smo upitali zamjenika ministra turizma Daglasa Koracu očekuje li da će Grčka, koja se vraća među velike igrače, možda s nižim, takozvanim dumping cijenama, opasnije konkurirati našem turizmu.
'Trenutni podaci o ranom bookingu s nama emitivnih tržišta, nagovještaju da ćemo imati barem jednako dobru sezonu kao lani, a ako nam i vrijeme bude išlo na ruku, bit ćemo još i uspješniji. Unatoč vremenskim prilikama, ili bolje reći neprilikama, lani smo imali pet posto više dolazaka i dva posto više noćenja, što pokazuje da imamo kvalitetan turistički proizvod, da smo se PPS projektom 'Hrvatska 365' okrenuli produženju sezone na pred i post sezonu i da idemo u dobrom smjeru.

Naravno, Grčka je jedna od nama konkurentnih zemalja, no ne bojimo se. Konkurencija je uvijek pozitivna jer istovremeno znači da mi moramo biti još bolji. Hrvatska je prepoznata kao destinacija s dobrim omjerom cijene i kvalitete. Više ne moramo nuditi samo sunce i more jer imamo veliku lepezu kvalitetnih proizvoda.

Ne moramo se bojati Grčke, nego se trebamo usmjeriti na naše ciljeve i, kao što sam rekao, biti još bolji, odnosno, usmjeriti se na povećanje potrošnje i produljenje sezone kroz našu strategiju', kazao je zamjenik ministra turizma Daglas Koraca

No i u turizmu se često zna potvrditi da 'što je za jedne neprilika, za druge može biti prilika'. Naime, kako prenosi američka agencija Bloomberg, rane rezervacije za sezonu na hrvatskom Jadranu su u porastu, što se pripisuje i političkoj nestabilnosti i percepciji sigurnosnih pitanja u konkurentskim zemljama Egiptu, Turskoj i Grčkoj te zaključuju da bi Hrvatska mogla ove godine od turizma uprihoditi više od sedam milijardi eura. Naime, kako podsjeća Bloomberg, nakon samoubilačkog bombaškog napada u Istanbulu mnoge zapadne vlade savjetuju građanima da ne putuju u Tursku, dok bi novoj grčkoj vladi premijera Aleksisa Ciprasa moglo biti kontraproduktivno ukidanje all inclusive hotela i masovnog turizma.

'Grčka se već lani vratila među veće igrače, a očekujem da će ove godine biti još bolji. Vjerojatno će se to pitanje političke stabilnost kod njih do sezone smiriti. Za nas je uvijek opasnost 'kad susjedu ide bolje nego nama', no Hrvatska ima kvalitetan turizam.

Svaka stvar ako je nudite iznad cijene, gost vam 'naplati' i ide negdje drugdje. U segmentu kampova, holandski gosti lani su bili prisutniji u Italiji i Francuskoj nego kod nas. Prema prvim izvještajima sa sajmova, rani booking ide dobro. Hrvatska je još uvijek uglavnom orijentirana na zapadnoeuropska tržišta i to najviše njemačkog govornog područja pa je dobra vijest da ove godine u njemačkoj regiji Vestfaliji idu ranije na odmor', kaže istaknuti turistički stručnjak i izvršni direktor udruge Top camping Hrvatska Jerko Sladoljev

Dodaje da zbog skoka švicarskog franka cijene turističkog smještaja ne bi trebale biti veće jer, kako veli, ni u socijalizmu ih nismo ugovarali u domaćoj valuti, nego u markama, odnosno danas u eurima. No, kaže, budući da su zbog jačanja njihove valute Švicarcima sada putovanja povoljnija, trebalo bi ih što više privući u Hrvatsku.

'Švicarsko tržište Hrvatska ne obrađuje dovoljno. Lani smo ih u kampovima imali tek 1, 01 posto, što je šteta jer dobri su platiše, naročiti seniori', kaže Sladoljev. Na upit kako ocjenjuje potez novog grčkog premijera Ciprasa, koji je 'objavio rat' all inclusive hotelima i masovnom turizmu, Sladoljev veli da mu 'ako uspije potaknuti tradicionalni lokalni turizam, za to skida kapu'.

'Da sam ministar turizma i kod nas bih ih smjesta ukinuo. Doduše, gost u all inclusive hotelima za određeni novac dobije puno, no usluga je u takvim hotelima neprimjerena, ispod nivoa. Možda to još može ići u manjim, obiteljskim hotelima, koji na tržištu konkuriraju ponudom kompletne usluge, no drugdje je to deplasirano. Grčka je još od 50-ih godina ulagala u otočni turizam te su raznim subvencijama, smanjenjem kamata, poreza od dobiti i slično, snažno stimulirali gradnju hotela i to im se danas honorira masovnim turizmom. Ako Cipras uspije potaknuti tradicionalni turizam na dobrobit lokalne ekonomije, skidam mu kapu', rekao je Sladoljev, zaključivši kako se i kod nas u zadnje vrijeme sve više radi upravo na uključivanju lokalnih obrtnika i poljoprivrednika, koji turizmu daju kvalitetniju dimenziju.