O otvaranju veleposlanstva u toj nesigurnoj zemlji intenzivno se razmišlja posljednjih godinu dana, dok je veleposlanik, odnosno šef Specijalne misije, Jerko Vukas, imenovan još u siječnju 2006. godine.

Iako se na stranicama MVPEI-ja može naći informacija da Irak diplomatski 'pokriva' hrvatsko veleposlanstvo u Kairu, u Ministarstvu ističu da veleposlanik Vukas svoj posao nikada nije obavljao iz glavnog grada Egipta, nego upravo iz Bagdada gdje se i trenutačno nalazi. Kako Hrvatska tamo dosad nije imala nikakav vlastiti prostor u kojem bi Vukas mogao živjeti i raditi, privremeno je bio smješten u hotelu u Bagdadu.

U Ministarstvu otkrivaju i to da su troškovi noćenja u tom hotelu iznosili 137 dolara. S druge strane, godišnji troškovi poslovanja Specijalne misije iznosit će, kako je planirano, 284 tisuće dolara. Pritom je, tvrde u MVPEI-ju, 'znatan dio sredstava za njezino opremanje osigurano donacijama hrvatskih gospodarstvenika'.

No unatoč sveopćoj štednji na različitim razinama u Ministarstvu, čini se da su u odluci da se otvaranje zgrade misije ipak isplati danas prevagnule potrebe i želje hrvatskog gospodarstva. U Ministarstvu tako objašnjavaju da Hrvatska u Iraku nema klasično veleposlanstvo, nego specijalnu misiju, a one se, prema međunarodnim konvencijama, 'osnivaju s ciljem unapređivanja odnosa i suradnje među državama, primjerice, u području gospodarstva'.

'U slučaju Republike Hrvatske, djelovanje Specijalne misije povezano je upravo s jačanjem gospodarske suradnje s obzirom na postojeći interes hrvatskih gospodarstvenika za iračko tržište', ističu u Ministarstvu. Među tvrtkama koje su, prema njihovim informacijama, zainteresirane za poslove u Iraku, nalaze se Rumital - tvrtka koja se bavi razminiranjem, HS Produkt - ozaljska tvrtka za proizvodnju oružja, ali i tvrtke TPK Armature, zatim INGRA, Dalekovod, TEP i Bimont, piše Novi list.