SINČIĆ ODGOVARA NA PITANJA IEGS-A

'Okrenimo se zemljama u snažnom razvoju'

26.12.2014 u 17:48

Bionic
Reading

Na pitanja o djelovanju u okviru predsjedničkog mandata, koje je Institut za europske i globalizacijske studije postavio predsjedničkim kandidatima, odgovorio je jedino Ivan Sinčić. Ostalih troje kandidata, Ivo Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović i Milan Kujundžić, ignoriralo je pitanja IEGS-a, koja se tiču isključivo ustavnih ovlasti funkcije hrvatskog predsjednika. Tportal objavljuje dio odgovora Ivana Sinčića na prvih deset pitanja, a nastavak web stranica IEGS-a

vo su samo neka od pitanja koje je predsjedničkim kandidatima postavio Institut za europske i globalizacijske studije iz Zagreba, a iscrpno je odgovorio Ivan Vilibor Sinčić

IEGS: Postanete li predsjednica/predsjednik Republike Hrvatske, koju ćete zemlju prvo posjetiti, a koga biste htjeli pozvati kao prvog stranog predsjednika na početku svog mandata ?

Vanjska politika Republike Hrvatske u mandatu trenutnog predsjednika fokusirala se prije svega na njegovanje diplomatskih odnosa s najmoćnijim državama zapadnoga svijeta kao što su SAD, Njemačka... U slučaju da postanem predsjednik, prva država koju ću posjetiti vjerojatno će biti neka od zemalja BRICS-a (op.a. Brazil, Indija, Kina, Južna Afrika), skupine zemalja koje imaju 40 posto svjetskog stanovništva, odnosno 25 posto kopnenog teritorija. U vanjskoj politici nužno je gledati šire od ustaljenih obrazaca, od Europe i SAD-a, tim više što s tim državama nemamo nikakav ekonomski suficit ni ekonomske koristi. Potrebno je tražiti nova tržišta za naše proizvođače, a zemlje u razvoju svakako su odlična prilika za to.

IEGS:Ukratko opišite, kako biste se u svom mandatu brinuli za stabilnost države, poglavito u situaciji kad joj prijeti mogućnost bankrota i socijalnih nemira?

Bankrot zemlje i socijalni nemiri izgledan su scenarij, a u takvoj situaciji predsjednik svojim utjecajem i političkom funkcijom mora utjecati na održanje stabilnosti države i rada institucija. Briga za stabilnost prije svega se svodi na javno detektiranje uzroka ekonomske propasti zemlje te davanje jasnih smjernica i programa što učiniti kako bi se iz takvog stanja izašlo što prije i bezbolnije. Ekonomski model koji je instaliran u Hrvatskoj, a koji podrazumijeva zaduživanje kao jedini model opstanka države, nužno dovodi do ekonomskog kraha i stanja apsolutnog odumiranja države i njenih institucija. Kao predsjednik snažno bih se zalagao za one političke snage koje nude rješenja te bih svoj položaj permanentno koristio u svrhu dovođenja stručnjaka u poziciju donositelja odluka.

IEGS:Možete li istaknuti nekoliko praktičnih inicijativa u funkciji stabilizacije društva i države u prvih stotinu dana svog mandata ?

Stabilizacija države u ovim okolnostima je projekt koji zahtijeva sveobuhvatne reforme, a one s pozicije predsjednika republike nisu moguće. No radi stabilizacije društva smatram da je nužno riješiti problem provođenja ovrha nad jedinom nekretninom građana. U posljednjih pet godina provedeno je preko 30 tisuća ovrha nad nekretninama. Trudio bih se prvenstveno na zadovoljavajući način riješiti problem blokada računa građana. Trenutno je preko 320 tisuća blokiranih računa. U oba slučaja radi se o fenomenima koji ozbiljno dovode u pitanje socijalnu održivost hrvatskog društva i čije su implikacije na društvo puno dublje nego što se to možda čini. Nezaposlenost, blokade i deložacije, osim što i samoj državi stvaraju milijunske gubitke, uništavaju radnu sposobnost stanovništva te stvaraju socijalne slučajeve. Osim toga, poslao bih nekoliko zakona na ocjenu ustavnosti, što je ustavna ovlast predsjednika, prije svega Ovršni zakon.

IEGS: Što se pomilovanja tiče, jeste li spremni pomilovati osobu koja je možda nepravedno i bez dovoljno dokaza osuđena na dugotrajnu zatvorsku kaznu?

S obzirom na bogato iskustvo s hrvatskim sudovima, u svakom trenutku bio bih spreman najozbiljnije razmotriti svaki zahtjev za pomilovanjem u kojem bi bilo potrebnih elemenata.

IEGS: U kojim biste slučajevima pokrenuli postupak ocjene ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom? Navedite neke praktične primjere.

Ustavna ovlast predsjednika je i da svaki zakon za koji smatra da je protuustavan pošalje na ocjenu ustavnosti. Prijašnji predsjednici tu ovlast nikada nisu koristili iako je za vrijeme njihova mandata desetak zakona palo na testu ustavnosti. Ni u jednom takvom slučaju inicijativa za ocjenu ustavnosti nije potekla od predsjednika. Smatram da postoji niz zakona koji se protive Ustavu, a najznačajniji je Ovršni zakon u dijelu u kojem govori o predmetu ovrhe. Iako je pravo na dom ustavna kategorija, priznata od Europskog suda za ljudska prava, predmet ovrhe je i jedini dom. Nadalje, istim zakonom omogućava se i provođenje ovrhe i za jednu kunu duga, pa tako imamo stotine slučajeva gdje se vrijedne nekretnine gube zbog nekoliko stotina ili tisuća kuna duga. Osim toga, na ocjenu ustavnosti bih poslao i Zakon o HNB-u, koji u članku 40. zabranjuje kreditiranje javnog sektora, čime dovodi državu u izravnu podređenost prema stranim financijskim institucijama. Nadalje, na ocjenu ustavnosti bih poslao i Zakon o obveznim odnosima koji u članku 21. dopušta ugovaranje obveza u valuti koja nije kuna iako je jedino zakonsko sredstvo plaćanja u zemlji kuna.

IEGS: Budući da uz prijedlog Vlade i supotpis predsjednika Vlade možete raspisati referendum o promjeni Ustava RH, biste li u inicijativi promjene Ustava predlagali ukidanje članka 142. koji glasi: 'Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.'

Predložio bih ukidanje takvog članka, odnosno, izmjenu istoga tako da i samo pokretanje postupka udruživanja u savez s bilo kojim državama bude izmaknuto od utjecaja predsjednika, Vlade i Sabora te da se o pokretanju tog postupka odluči na demokratskom referendumu uz natpolovičnu većinu glasova svih birača u Republici Hrvatskoj.

IEGS: Ukratko opišite u kojem bi pravcu išle promjene Ustava RH ako do njih dođe. Koji bi to stari temelji ostali, a koji bi novi bili postavljeni?

U ovom trenutku nema potrebe za drastičnim promjenama Ustava. Predsjednik Republike na raspolaganju ima sve potrebne alate da utječe na političke strukture i društvo. Naravno, to nije dovoljno za opsežne i duboke promjene za koje su nadležni Vlada i Sabor, ali predsjednik može iskoristiti svoj utjecaj za davanje podrške onim političkim grupacijama za koje smatra da imaju program za rješavanje ekonomskih dubioza u kojima se Hrvatska nalazi.

IEGS: Situacija je u zemlji dosta krizna i složena. Uloga predsjednika je da utječe na stabilnost države. U slučaju pobjede na izborima, jeste li spremni primijeniti članak 102. Ustava, koji glasi: 'Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.' Hoćete li doista u svom mandatu 'predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja'?

Ne bih mijenjao odnosni članak budući da on daje predsjedniku učinkovit alat pritiska na izvršnu vlast. U svom mandatu bih svakako koristio tu ustavnu ovlast i sazivao sjednice Vlade i nekoliko puta mjesečno te na taj način vršio konstantni pritisak i detaljno problematizirao sve važne teme za hrvatsku državu i građane. Od problema nezaposlenosti preko neotplativih vanjskih dugova, sankcioniranja pretvorbenog kriminala, korupcije, prekomjerne državne potrošnje, sporosti uprave i tako dalje. Predlagao bih i konkretna zakonska rješenja o kojima bi se svi društveni faktori morali očitovati i tako utjecao na promjenu klime i medijske popraćenosti mnogih zaboravljenih problema.

IEGS: Jeste li za to da se ubuduće predsjednik bira u Hrvatskom saboru?

Nisam za takvo ustavno rješenje. Predsjednik države mora biti biran neposredno od naroda, jer u suprotnom građani gube i posljednju mogućnost da neposredno izaberu onoga koji će ih zastupati na najvišoj državnoj razini.

IEGS: Kakav je vaš stav u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala?

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala je centar svakog političkog programa. Ne postoji program koji u sebi ne obuhvaća takvu borbu, ali mi moramo detaljno definirati koja i kakva korupcija je prioritet. Smatram da je Hrvatskoj najveću štetu učinila politička korupcija koja se odvija na najvišim razinama, unutar najviših državnih institucija te u vanjskim odnosima. Kao eklatantne primjere političke korupcije navest ću hrvatski Ugovor o pristupanju Europskoj uniji koji je svojim sadržajem duboko nepovoljan za hrvatske interese i kao takav je po međunarodnome pravu podložan proglašavanju ništetnosti. Osim toga, tu su i mnogi bilateralni sporazumi koji Hrvatskoj nameću brojne obveze, državna poduzeća poput INA-e, a ogroman rezervoar korupcije su i jedinice lokalne i regionalne samouprave.