HGSS je vjerojatno jedan od najvrednijih hrvatskih brendova i iznimno važna institucija, a njegova dostignuća u spašavanju i kvalitetan rad odavno su prepoznati u zemlji i inozemstvu. HGSS je ovih blagdanskih dana na svojim internetskim stranicama na duhovit i zabavan način opet skrenuo pažnju javnosti akcijom 'spašavanja' Djeda Mraza i njegovih darova
Akcija je zabilježena na dinamičnom i dramatičnom videospotu, kakve su inače i njihove akcije. U dvije i pol minute vidimo gotovo sve aspekte i načine djelovanja te prevažne institucije koja kod nas još uvijek nije dovoljno valorizirana. Na uspjehe, ali i probleme tih istinskih entuzijasta javnosti je više puta ukazivao pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Ova je godina, prema njegovim riječima, za HGSS bila paklena i stalno su bili u pogonu, a 2014. su dodatni problem bila učestala izvanredna stanja zbog velikih nevremena. Ove je godine bio veliki led u Gorskom kotaru i velike poplave na karlovačkom, sisačkom području, a posebno je dramatična bila poplava u Slavoniji. Sudjelovali su i u akcijama prilikom poplava u BiH gdje je HGSS na poziv vlasti BiH odradio izuzetan posao kada je bilo najteže.
Za HGSS nema sezone, razdoblja kada ima više ili manje posla, to traje kroz čitavu godinu. Primjerice, HGSS pokriva sva skijališta u Hrvatskoj, u proljeće su česte potrage za rekreativcima, ljubiteljima prirode koji se izgube, ozljede se ili upadnu u probleme. Česte su potražne akcije za zalutalim beračima šparoga, gljiva, a naročit je problem potraga za osobama koje pate od Alzheimera i odlutaju od svoje kuće. Ljeti raste broj intervencija na moru što je medijima zapravo najatraktivnije. Tijekom srpnja i kolovoza često spašavaju strane turiste, no te akcije čine tek petinu njihovog posla.
Kada bismo računali elementarne nepogode, HGSS je sudjelovao u tri tisuće spašavanja ili evakuacija. No onih klasičnih ima oko 1.100 ili 20 posto više nego prošle godine, što je očekivan trend. U organizacijskom i financijskom smislu, najveći problem HGSS-a dugotrajne su akcije koje zahtijevaju angažiranje velikog broja ljudi, pasa i drugih resursa te izvanredna stanja poput poplava gdje ljudi danima ostaju na terenu i servisiraju ugroženo stanovništvo.
U rebalansu je ove godine HGSS izgubio 10 posto sredstava u odnosu na prošlu godinu. HGSS je na udaru tih rezanja jer nije ustrojstveni dio nekog ministarstva, mada obavlja djelatnost u ime države i od interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o HGSS-u) i zapravo nitko ne zastupa njegove interese.
Drugi je razlog neupitna i ultimativna učinkovitost pa se stječe dojam da je sve u najboljem redu. Višestruko manjim sredstvima u odnosu na druge javne službe HGSS čini čuda, što očito nekome smeta. Dugoročno, to nije održivo.
HGSS je važan segment turističkog uspjeha Hrvatske. Iznimno je važno da gosti koji odaberu avanturističke ili pješačke ture imaju saznanje da se u nekoj zemlji vodi briga o njihovoj sigurnosti i to je od strateške važnosti za razvoj turizma. Ipak u cjelini, samo 20 posto aktivnosti HGSS-a vezano je uz turizam.
HGSS je po kvaliteti rada u samom vrhu svjetske struke. Dva puta je bio domaćin svjetske spasilačke elite i posjeduje najprestižnije instruktorske licence i sustave obuka. Liječnici i instruktori HGSS-a za traume ITLS (International trauma life suport) proglašavani su najboljima na svijetu, kao i instruktori spasioci divljevodaši, helikopteraši i speleospašavatelji.
No HGSS nije samo spasilačka služba. Ta služba sada otvara mnoge projekte, staze, uređuje čitava područja, organizira međunarodne brdske biciklističke utrke i otvara za turizam prostore koji su nekad bili od posebne državne skrbi, dakle zapuštena i siromašna kao područje Kamešnice i Dinare. Na kraju, za iduću godinu, za razliku od drugih institucija ili djelatnosti, HGSS-u želimo što manje posla i intervencija.
