Hrvatska ŽBOGAR TVRDI

'Nije bilo pritisaka SAD-a i EU-a na Sloveniju'

U procesu koji je prethodio zaključivanju dogovora o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora što su ga postigli slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor na Sloveniju nije bilo pritisaka ni iz SAD-a niti iz Europske unije, a dogovor je za Sloveniju povoljan jer će granični prijepor biti razriješen prije uključivanja Hrvatske u Europsku uniju, izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar u razgovoru objavljenom u subotu

"Tvrdnje hrvatskih medija o pritiscima SAD-a i da mi je američka državna tajnica Hillary Clinton 'prala glavu' prilikom našeg susreta u Washingtonu daleko su od istine. Iz izjava na konferenciji za novinare i 'govora tijela' nakon tog sastanka jasno se vidi da pritisaka nije bilo. Američku državnu tajnicu samo je zanimalo naše stajalište i argumentacija. Amerika je ponudila pomoć, no mi smo rekli da je to europski proces i da tako treba ostati. Niti švedsko predsjedništvo Europske unije nije vršilo nikakav pritisak", rekao je Žbogar u razgovoru koji je s njim u svom broju od subote objavio ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

Arbitražni sporazum kojim će biti definitivno riješeno pitanje graničnog spora s Hrvatskom postići će se u međusobnim pregovorima koji počinju od tzv. drugog Rehnova prijedloga, a sam arbitražni proces mogao bi po ocjenama stručnjaka za međunarodno pravo potrajati oko tri godine, ocijenio je Žbogar u razgovoru.

"Dogovorom o arbitraži granična crta bit će konačno ucrtana i to će biti konačno rješenje. Budući da za arbitražu navode kako traje oko tri godine, onda bi se tom logikom to dogodilo 2013. godine, no to i nije toliko važno - važno je kad se usuglasi sporazum o arbitraži, a on će biti uravnotežen onda kad njime budu zadovolje obje strane", naveo je u razgovoru Žbogar.

Drugi Rehnov prijedlog o arbitraži o kojemu će se s Hrvatskom nastaviti razgovori "definira kontakt s otvorenim morem i druga načela prema kojima bi arbitraža odlučivala, uvažavajući međunarodno pravo", rekao je Žbogar.

"U drugi Rehnov prijedlog nije uključeno načelo pravičnosti (ex aequo et bono), no to je stvar pregovora. Mi ćemo se na pregovorima sastati 2. listopada, a tada ćemo na (pregovarački) stol dati sve zahtjeve i vidjeti gdje smo", rekao je Žbogar, dodajući da se o prvom prijedlogu povjerenika za proširenje Ollija Rehna koji je ranije Hrvatski sabor prihvatio kao konačni kompromis više ne govori.

Žbogar je odgovarajući na novinarsko pitanje ustvrdio da u nedavnim razgovorima s Hrvatskom o granici nije bilo riječi o konkretnim otvorenim pitanjima, ne želeći komentirati navodne "informacije iz krugova vlade" da bi Slovenija pristala "na gubitak Svete Gere u zamjenu za lijevu obalu rijeke Dragonje", niti da je "postignuta suglasnost o slovenskom pristupu otvorenim vodama, ali ne i iskorištavanju morskog dna", dodavši kako se "neće trgovati" teritorijem.

Na pitanje je li se i Slovenija sada obvezala da za određivanje granice ne vrijede jednostrani akti i izjave privaćene poslije 25. lipnja 1991. godine, Žbogar je rekao da će Slovenija u arbitraži koristiti svoje argumente, pa i one koje je kao obvezujuće prihvaćao slovenski parlament iako ih hrvatska strana smatra jednostranima.

Jamstva u pogledu toga da nijedna izjava ili jednostrani akt ne prejudiciraju granicu odnosno da ne prejudiciraju granično rješenje odnose se po Žbogarovim riječima samo na hrvatsku stranu.

"To je zapisano u pismu koje je (švedskom predsjedništvu EU-a uputila hrvatska premijerka. To je hrvatsko pismo. U njemu piše da smo se dogovorili da političke odluke i konkretni postupci poslije 25. lipnja1991. ni na koji način ne utječu na konačno rješenje. To je formulacija iz nacrta arbitražnog sporazuma, ali to je pismo hrvatske premijerke, a mi do sada nismo prihvatili nikakve obveze", rekao je.

"To bi se možda moglo interpretirati kao da se i mi odričemo zaključaka koje je kasnije prihvatio naš parlament, ali je činjenica da pismo (švedskom predsjedništvu) mi nismo pisali niti smo ga potpisali. To je formulacija iz nacrta arbitražnog sporazuma, a o sporazumu će odlučivati parlament i tek onda će i za nas postati obvezujući", rekao je šef slovenske diplomacije u razgovoru za ljubljanski "Dnevnik".

Što se tiče nezadovoljstva oporbe dogovorom koji su postigli premijer Pahor i premijerka Kosor i oporbenih zahtjeva da se o graničnom prijeporu Slovenci izjašnjavaju na referendumu, Žbogar je rekao da mu se čini logičnijim da inicijativu preuzme vlada i da na savjetodavni referendum dade sporazum o arbitraži nakon što bude usuglašen i dogovoren.

"Mislim da će vlada razmisliti o referendumu i reći kako na to gleda. Logično je da se promisli treba li za rješavanje problema kao što je određivanje granice pitati ljude. Osobito zato što se referendumom (od strane oporbe) prijeti pred ulazak Hrvatske u EU. Ako već dođe do referenduma, onda valja razmisliti ne bi li bilo bolje da ga predloži vlada. Bolje je biti aktivan nego čekati i dovesti se u položaj da se braniš. No, najprije treba vidjeti kako će taj sporazum o arbitraži izgledati na kraju i hoće li biti tako dobar da bude prihvatljiv većini ljudi", rekao je Žbogar.

Na pitanje hoće li Slovenija stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora izgubiti pravo da kao punopravna članica zajedno s drugim odlučuje o ulasku Hrvatske u integraciju, Žbogar je odgovorio da neće.

"Konsenzus svih članica i dalje će biti potreban. Nijedna država članica neće pristati na mogućnost da neka država uđe u EU bez konsenzualne suglasnosti", rekao je Žbogar.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još