Hajdukov bojkot derbija s Dinamom dosad je najglasnije ponovio ono što već i djeca u vrtiću znaju: nešto je opako trulo u krovnoj nogometnoj organizaciji HNS-u! Čelni ljudi te organizacije isključivi su krivci za takvo stanje jer su ili taj kaos sami izazvali zbog privatnih interesa ili su nesposobni riješiti probleme pa glume da ih nema. Zapitali smo se stoga tko su ljudi, uz Davora Šukera, Zdravka Mamića i Damira Vrbanovića, koji su hrvatski nogomet doveli do dna te kako su dospjeli u Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza te zašto gotovo svi imaju člansku iskaznicu HDZ-a
Zapanjujuće cinično zvučala je izjava HDZ-ova šefa Tomislava Karamarka kako će provjeriti 'AKO MOŽDA nešto tamo ne štima u HNS-u kod svojih ljudi', koji ondje čine većinu: njih 11 od ukupno 17 članova. Iako nas upućeni u stanje u nogometnom savezu uvjeravaju da u Izvršnom odboru HNS-a sjedi 14, a ne 11 HDZ-ovaca.
Koliko Karamarku (ni)je stalo do toga da njegovi ljudi potaknu rješavanje problema u hrvatskom nogometu, govori dodatak koji papagajski ponavlja kao univerzalni odgovor na sve goruće probleme povezane s HDZ-om. 'Smatram da taj animozitet koji se stvorio prema HNS-u te razdvajanje Hrvatske na sjever i jug ova Vlada potencira kako bi skrenula pažnju s ozbiljnijih i važnijih stvari', rekao je.
Mnogi od HDZ-ovaca u Izvršnom odboru HNS-a obnašaju i funkcije u općinskim, gradskim i županijskim razinama vlasti, a to je zapravo najbolji odgovor na pitanje koliko je Hrvatski nogometni savez, odnosno hrvatski nogomet 'neovisan o politici'. Uostalom, prvi hrvatski predsjednik i HDZ-ov otac Franjo Tuđman držao je Dinamo važnim instrumentom vođenja državne politike pa mu je stoga i promijenio ime u Croatia.
Nogomet je, dakle, odavno polje političke borbe u Hrvatskoj, a HDZ to najbolje zna budući da godinama kontrolira stanje u tom sportu preko svojih članova ili simpatizera u Skupštini HNS-a kao najvišem tijelu te organizacije koji potom biraju 'nogometnu vladu' – predsjednika i članove Izvršnog odbora. I sve se to, dakle, događa po stranačkom ključu i zagovoru iako u Statutu HNS-a u Članku 14. jasno stoji da je Savez neutralan po pitanjima politike i vjere te da je diskriminacija bilo koje vrste prema državama, osobama ili skupinama osoba temeljena na njihovoj rasi, nacionalnosti, vjeri, spolu, jeziku, političkom opredjeljenju ili bilo čemu drugome zabranjena i predstavlja razlog za suspenziju ili isključenje iz Saveza. Izlišno je nabrajati sve diskvalifikacije na političkoj i nacionalnoj osnovi koje je prvi potpredsjednik HNS-a Zdravko Mamić nekažnjeno izrekao na račun svojih kritičara. Istovremeno je javno zagovarao svoju omiljenu stranku - HDZ.
U kontekstu navedenoga, jasno nam je i zašto. Naime, prema medijskim navodima, a amateru je dovoljno malo guglati imena skupštinara, i u Skupštini HNS-a (koja bira čelnika i članove Izvršnog odbora) velik broj zastupnika posjeduje člansku iskaznicu HDZ-a. Među njima ima bivših ratnih generala, a danas moćnih poduzetnika s HDZ-ove liste, poput Renata Romića, zatim, tu je HDZ-ov šibensko-kninski župan Goran Pauk, pa HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Bjelovara na izborima 2005. i bivši Dinamov nogometaš Ivan Bedi; tu je i HDZ-ov donator vlasnik Slavonija Busa Franjo Matijašević…
Skupština HNS-a trenutačno ima 37 članova koji se biraju u Županijskim nogometnim savezima, kojih je ukupno 21 (20 županija i Grad Zagreb), a oni, ovisno o broju klubova na svojem području, daju određeni broj zastupnika. Savezi koji imaju najmanje 100 klubova daju dva zastupnika, dok, primjerice, najveći broj zastupnika daje Slavonsko-baranjski savez, koji s 200 klubova ima pravo na četiri zastupnika. Tako složena skupština bira tajnim glasovanjem predsjednika Saveza (ako je više kandidata) te članove Izvršnog odbora, kojih je ukupno 17, a oni predstavljaju izvršno tijelo – nogometnu vladu. U tu je nogometnu vladu iz najveće nogometne županije Slavonsko-baranjske kao dopredsjednik ušao Osječanin Ante Vučemilović Šimunović, poznat kao vladar nogometne Slavonije i bliski prijatelj Davora Šukera
Njega, kao i ostale članove Izvršnog odbora predložili su njihovi bazični nogometni savezi koji imaju pravo nominirati jednog do dva kandidata. Zbirne liste kandidata daju se Skupštini HNS-a na izbor. Zanimljivo je istaknuti kako su na skupštini u travnju ove godine, kada je Davor Šuker drugi put postao predsjednik Saveza, sve kadrovske odluke izglasane jednoglasno. Svi su bili za Šukera kao predsjednika, za Mamića kao prvog potpredsjednika i za sve aktualne članove Izvršnog odbora. Od sugovornika upućenog u nogometna kadroviranja doznajemo kako su prije spomenute skupštine iz kombinacije za Izvršni odbor otpali Stjepan Križarić – kandidat NS-a Međimurske županije, Reno Sinovčić - kandidat NS-a Zadarske županije i SDP-ovac Stjepan Žugaj - predsjednik NS-a Zagrebačke županije, samo zato što je prethodno u HDZ-u bila sastavljena lista kandidata koji moraju biti članovi Izvršnog odbora.
'Ovaj Izvršni odbor vam zapravo nije ni odabran da bi članovi svojim prijedlozima doprinosili boljitku hrvatskog nogometa. Oni čak nisu izabrani niti da bi išta odlučivali, to su vam ljudi čiji je zadatak doći na sjednicu i dignuti ruke za odluke koje su ranije donesene. HNS vodi vrlo uzak krug od dvoje-troje ljudi. Šuker je, naravno, tu, ali on nije ključan faktor u kreiranju nogometne politike. On je tu da figurira', kaže nam naš sugovornik.
Činjenica da je prvi čovjek HNS-a bez riječi zbrisao iz zemlje čim se lavina problema i optužbi izazvana Hajdukovim bojkotom zakotrljala, najbolji je dokaz za to da, nažalost, tako stvari funkcioniraju u našoj nogometnoj kaljuži. Dok se odvijala dramatična sjednica Izvršnog odbora, nitko zapravo nije znao ili nije htio reći kamo se djenula glava tog nogometnog organizma: u London ili Bangkok.
Bivši dopredsjednik HNS-a Ivan Brleković, doduše, smatra da su Davora Šukera njegovi najbliži suradnici smišljeno poslali izvan zemlje. 'Njihova je taktika posve jasna. Malo su reterirali i posuli se pepelom. Poslali su Šukera na službeni put i donijeli odluke kojima će kupiti još malo vremena. Onoliko koliko je potrebno da dočekaju dolazak HDZ-a na vlast. A tada će opet biti 'sve po starom'', ocijenio je Brleković.
