VJEŠTINA KOJA SE CIJENI

Kako se postaje prvak u oranju?

26.10.2014 u 05:57

Bionic
Reading

Stanku u neubičajeno obilnom kišnom ljetu i ranoj jeseni naši poljoprivrednici iskoristili su ovih dana za jesensko oranje. Tlo iscrpljeno od obilnih padalina prethodnih mjeseci, malo je odahnulo, ocijedilo se i prozračilo na suncu, pa je sredinom listopada, baš u pravo vrijeme, pogodno za oranje, osnovnu obradu tla pred jesenju sjetvu i prezimljavanje

Kolika je ova tehnika važna u poljoprivredi, za popravljanje strukture, unošenje hranjiva, odnose vlage i zraka, mrvičavosti i suzbijanje korova i štetnika, svjedoči organizacija natjecanja u toj vještini u svim krajevima Hrvatske, od Dalmacije do Dunava, gdje svake godine na natjecanja dolaze ljubitelji poljoprivredne proizvodnje, navijači, kao i oni koji su se do sada oslanjali samo na tradicionalno znanje.

Ovogodišnji pobjednik Državnog natjecanja u oranju Milenko Hrgović iz Vaške, sela uz Dravu u virovitičko-podravskom kraju, ispričao nam je koliko mu je značilo priznanje na oračkoj manifestaciji u Požegi početkom rujna, kada je žiri objavio da ga se upravo njegov nastup osobito dojmio. Ravnina, kvaliteta prve brazde, zatvaranje brazde i zaoravanje biljnih ostataka, po tim kriterijima dobio je najviše bodova i onda najvišu ocjenu nakon zbrajanja.

'Ore se polako, svega tri-četiri kilometara na sat, tako da se svaka brazda pozna i ne raširi. Iako nisam pretjerano trenirao za natjecanje, ja u tome uživam i vjerojatno odatle i uspjeh. Kad su pročitali imena do prvih pet mjesta, mislio sam - odlično, dobio sam dobru ocjenu, ali onda me nisu pročitali ni za trećeg ni drugog. Kad sam čuo da sam prvi, samo mi je suza krenula', objasnio nam je emotivno Hrgović, ovogodišnji državni prvak u kategoriji premetnjaka, uz kojega je šampion i Tomislav Kuharić iz Zagorja u kategoriji plugova ravnjaka.

Osim što smo na Hrgovićevom imanju u Vaškoj vidjeli profesionalni natjecateljski plug, koji inače košta kao jedan manji traktor, njegovo iskustvo izgrađeno je na desetljećima rada na podravskim oranicama gdje zajedno s obitelji proizvodi ratarsko i industrijsko bilje u čemu je također vrlo uspješan.

Poplave su, nažalost, odnijele usjev šećerne repe, ali inače proizvodi osam vagona čiste repe po hektaru dok je prosjek kooperanata virovitičke šećerane 5,2 vagona, pa je za taj uspjeh lani nagrađen Zlatnom repom. Osim toga, obitelj proizvodi sjemensku pšenicu, sjemensku soju, kukuruz, suncokret i uljanu repicu i to sve rotira u širokom plodoredu u koji su uvrstili i zelenu gnojidbu i to na 50 jutara zemlje. Zelena gnojidba tlo obogaćuje dušikom, popravlja mu strukturu i sadržaj organske tvari i količinu mikroorganizama.

'Zelenu gnojidbu i kalcifikaciju mi moramo uvrstiti u plodored, jer se ne bavimo stočarstvom, pa nemamo stajnjaka. No, mnogo stvari kontrolira sin, koji je agronom, pa je postavio pokuse i kontrolira reagiranje usjeva na različito gnojenje i sjetvu. Zahvaljujući tim tehnikama mi smo uspjeli popraviti kvalitetu i tla koje nam nije bilo jako kvalitetna', kaže Hrgović.

Primjena naprednog znanja postaje presudna u današnjoj poljoprivredi, saznajemo i iz razgovora s predsjednikom Svjetske oračke organizacije Tugomirom Majdakom, koji je inače pročelnik za poljoprivredu u Virovitičko-podravskoj županiji. Ove godine ponovno je izabran za predsjednika te organizacije, a za naše poljoprivrednike kaže da su trenutno negdje u sredini po uspješnosti u oranju u svjetskoj konkurenciji.

'Na nekim od posljednjih deset svjetskih natjecanja, na koliko smo sudjelovali, znali smo biti bolji i od poljoprivrednih velesila kao što su Rusija, SAD ili neke zapadnoeuropske zemlje. Uglavnom zauzimamo pozicije između desetog i 15 mjesta, a na sljedećim natjecanjima planiramo plasirati se barem između petog i desetog mjesta', kaže Majdak.

Od 2005. godine kada je osnovana Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja orača (HUONO) organizacija je proširena na 18 županija, a 2012. godine imali smo i Svjetsko oračko prvenstvo u Biogradu na Moru. U dosta podružnica postoje natjecateljski plugovi, pa orači mogu na njima trenirati da bi se pripremili za konkurenciju koja je na svjetskim manifestacijama vrlo žestoka, jer dolaze orači koji na pripremama rade mjesecima. Ima i predstavnika poljoprivredne mehanizacije kao i naprednih poljoprivednika.

'Uglavnom, to postaje jedna od najvećih poljoprivrednih manifestacije u zemlji, jer uz natjecatelje i navijače dolaze predstavnici proizvođača poljoprivredne mehanizacije, zaštitnih sredstava, sjemenarske industrije, odnosno svega što je vezano za poljoprivredu. Glavno je da promoviramo poljoprivredu i seoski način života', priča Majdak.

Kako oreš, tako ćeš i žeti, kaže poslovica, a naši natjecatelji ovojesenskim oranjem spremaju se za sljedeće svjetsko prvenstvo koje će se održati u Danskoj u listopadu 2015. godine.