Iako je prikupljanje potpisa započelo prije nekoliko dana, HBK je danas reagirao na još jedan referendum. Naime prošlog četvrtka tportal je zamolio da odgovore na pitanje hoće li dozvoliti prikupljanje potpisa ispred crkvi. 'Budući da se ovime ne krše pozitivni državni zakoni i propisi RH niti se narušavaju kršćanske vrijednosti, daje se mogućnost inicijativi 'Ne damo naše autoceste' prikupljati potpise na prostoru ispred crkvi', priopćili su u ponedjeljak iz HBK.

'Nismo dobili ponudu Crkve, ali očekujemo da se o našem pitanju oglase svi čimbenici, pa i vjerske zajednice, i da javno kažu što smatraju. Hoćemo li ići pred crkve? Ako nam dozvole, naravno da hoćemo. Međutim od predsjednika RH, premijera i svih ostalih, pa tako i od Katoličke crkve, očekujemo da se javno očituju o ovom pitanju. S obzirom da je Crkva zadnji put, prilikom nedavne inicijative udruge U ime obitelji, ocijenila da je referendum koristan društvu, očekujemo jednak tretman', kazao nam je Mijat Stanić, jedan od inicijatora referenduma, prošlog četvrtka.

Katolička crkva dala je dozvolu za prikupljanje potpisa, no nije se deklarativno očitovala o tome što misli o monetizaciji autocesta. 'Biskupi nemaju ništa protiv navedenog referenduma ukoliko on doprinosi i služi općem dobru u hrvatskom društvu', kažu u HBK.

Njihov se stav može razaznati iz prethodnih izjava. Naime prije godinu dana, kad se u javnosti počelo govoriti o Zakonu o strateškim investicijskim projektima u sklopu kojeg su se spominjale i koncesije na autoceste, Iustitia et pax poručila je da je 'nužno upitati hrvatske građane pristaju li oni na takva trajna otuđenja gotovo posljednjih velikih javnih bogatstava, od kojih onaj prirodni dio spada u univerzalna dobra - i hrvatskih građana i čovječanstva'.

'Na neka od navedenih dobara moguće je zamisliti i ostvarivati koncesijsko korištenje i prava, ali prije toga treba postići nacionalno slaganje oko pitanja koja su to narodna dobra koja se ne smiju otuđiti, a koja je moguće koncesijski koristiti, i da se pritom ne ugrozi njihova trajna vrijednost. Nacionalni konsenzus nije dovoljno uspostaviti samo u četverogodišnjem predstavničkom tijelu, njega valja potvrditi još i na obvezujućem izjašnjavanju građana, a njih treba dobro, pošteno i temeljito obavijestiti', poručili su tada iz Iustitie et pax.