Novi zakonski prijedlozi također propisuju rigoroznije odredbe i za zaposlenike školskih ustanova pa se tako dosadašnja mogućnost izvanrednog otkaza jasnije definira, novim ravnateljima uvodi se obavezna visokoškolska sprema te mogućnost reizbora, odnosno na funkciji ravnatelja će moći biti najviše dva mandata, no za dosadašnje ravnatelje s visokom školskom spremom mandat ostaje 'po starom' do umirovljenja.

Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, ističe kako nije najsretniji rješenjem da se osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje 'uvezuju' jednim zakonom. Pohvalnim smatra pooštrene pedagoške mjere, a najveće razočaranje mu je, kaže, to da i nadalje imamo situaciju da u školama ostaju ravnatelji s višom školskom spremom (VŠS), što znači da se na ta mjesta ne mogu primiti ravnatelji s visokom stručnom spremom.

'Tu se radi o različitim interesnim skupinama koje u dosluhu s politikom mogu realizirati neobranjiva rješenja. Činjenica je da mi 17 godina ne možemo riješiti tu situaciju. Tada je ravnatelja s VŠS bilo 480, a sad ih je 116. Prepušteno je da tu situaciju riješi 'biologija', prirodni odljev starih kadrova umirovljenjem.

Pozdravljamo poboljšanja pedagoških mjera, jer su jedini preostali instrument za sprečavanje raznih pojava. Godine 2008., uvedena je mjera produljenog stručnog postupka, što je praktično značilo da se učenike 'sklanjalo' od zakona. Dočekali bi kraj školske godine, a zatim iduće nastavili s neprimjerenim ponašanjem, i tako iz godine u godinu.

Prenosivost izrečenih pedagoških mjera kod najtežih slučajeva zacijelo je kvalitetno rješenje koje će doprinijeti većoj sigurnosti. Godinama se mučimo kako stati na kraj nasilničkom ponašanju učenika prema vršnjacima i nastavnicima, a život je pokazao da je toga sve više. Ako u konačnom zakonskom rješenju bude ostala predložena mjera da se učenika može trajno udaljiti iz srednje škole za najteže nasilničko ponašanje tako da obrazovanje može završiti samo u školi za odrasle, bio bi uz Pravilnik o normi hvalevrijedan potez u mandatu ministra Mornara', kaže Stipić ističući da je od devet Preporodovih prijedloga vezanih za pedagoške mjere, Ministarstvo uvrstilo tri.

'Ako se javnim natječajima za zapošljavanje nastavnika u osnovnoj školi traži visoka stručna sprema, vjerojatno bi trebala biti uvjet i za ravnatelja. Postoji problem da ravnatelji s višom školskom spremom, čak i ako nisu u godinama za mirovinu, teško da se mogu vratiti na svoja nekadašnja radna mjesta. Možda bi trebalo razmisliti o tome da budući ravnatelji djelomično budu angažirani i u nastavi, tako da nakon isteka mandata ravnatelja i eventualnog reimenovanja, nastave raditi u nastavničkom zvanju', smatra Valter Boljunčić, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Boljunčić kaže kako je potencijalno isključivanje nasilnih učenika jedna od predloženih odgojno-obrazovnih mjera kao način da se pokušaju spriječiti incidenti u školama. Tek treba vidjeti hoće li biti usvojena kao zakonsko rješenje i hoće li imati primjenu.

Dopunska nastava – korak naprijed ili unatrag?

U pogledu dopunske nastave, čelnik Preporoda smatra da je 20 sati 'puno dodatnog rada' te da je u istom zakonskom paketu trebalo riješiti i sustav nagrađivanja tog rada. Stipić ističe da nastavnici nisu protiv dopunske nastave, već smatraju da bi trebalo na neki način razlikovati učenike koji nisu željeli dolaziti na nastavu, od slučaja učenika koji nisu uspjeli zadovoljiti zbog nekih ograničenja.

'Podržavam ideju da se osigura dodatna nastava u lipnju ako učenici iz određenog predmeta imaju nedovoljnu ocjenu. Mislim da bi popravne ispite trebalo drukčije organizirati – tako da se, umjesto komisijskog ispita u kolovozu, učenicima dade standardizirani test koji će pripremiti MZOS. Na taj način bi se izbjegli pritisci na nastavnike od roditelja i ravnatelja. Mislim da bi na taj način i učenici ozbiljnije pristupili pripremi za popravni ispit', komentar je korisnika 'Theo' na internetskoj stranici nastavnici.org, dok njegov kolega potpisan kao 'Žukov 1943' smatra da bi zakonske odredbe mogle biti još rigoroznije.

'Neke stvari predstavljaju pomak nabolje, druge nas vraćaju dva koraka unazad! Pooštravanje pedagoških mjera, napose u srednjoj školi, apsolutno je neophodno. Trebalo je u zakon ubaciti odredbu prema kojoj svaki, i najmanji, oblik fizičkog nasilja prema profesoru za učenika rezultira trenutačnim izbacivanjem iz škole, i to, dakako, bez prava polaganja ispita i nastavka školovanja u bilo kojoj školi! Naglašavam – trenutačnim, bez da o tome odluku donosi ravnatelj, ili Učiteljsko vijeće. Dobro je i to da se mjere više ne brišu završetkom školske godine, već traju do kraja obrazovanja. Svakako mjere treba unijeti i u svjedodžbe osnovne škole, da u srednjoj odmah vide koga primaju. Isto tako – mišljenja sam kako svakako iz zakona treba izbaciti onaj dio o obavezi uzimanja u obzir socijalne, obiteljske, emocionalne i bilo koje slične situacije učenika. Divljak je divljak, dolazio iz imućne ili siromašne obitelji, i kao divljaka ga treba tretirati.

Nikako se ne slažem s tom idejom o dopunskoj nastavi u lipnju. To se i može roditi isključivo u glavama ekipe sa Svetica, takve budalaštine. Ta ako učenik nije kadar savladati gradivo u deset mjeseci nastave, kako će u dva tjedna dopunske u lipnju? Čemu to? Zašto se djecu ne uči redu, radu i odgovornosti, nego im se uporno ide niz dlaku, i time ih se pretvara u bogalje? Disciplina i red nikoga još nisu upropastili (vidite Njemačku), ali njihov izostanak itekako jest (vidite Hrvatsku)! Više nego genijalnim ocjenjujem činjenicu kako je napokon odlučeno da se novi ravnatelji uopće ne mogu kandidirati ako nemaju VSS! Eto, napokon smo i to dočekali! Međutim, ne vidim zašto se ovi stari, koji su sad ravnatelji, a imaju VŠS, ipak mogu iznova kandidirati? Kome to treba? Zar je tako teško suzbiti njihov lobi u ministarstvu? Škola ne služi tome da bi oni tamo dočekali penzije, već da škole vode najbolji. U interesu djece, roditelja, i šire zajednice. Dakle – i ove stare ravnatelje s VŠS-om valja šupirati bez iznimke, i pod hitno! Isto tako – ne vidim ni obavezu da mogu imati maksimum dva mandata. I ove izmjene zakona omogućuju vječno ravnateljevanje. No, ajde, već i to što novi kandidati moraju imati VSS ipak predstavlja značajan korak naprijed! Treba vidjeti konačnu verziju zakona. Ovako, za sada, nije katastrofa, ali – moglo je biti bolje! Puno bolje!', zaključuje korisnik 'Žukov 1943' na web-stranici udruge nastavnici org.

Na istom nastavničkom forumu kolegica 'Lea' napisala je: 'Ovaj prijedlog zakona je neodrživ jer ravnatelji s VSS-om imaju pravo na samo dva mandata, a ravnatelji s VŠS-om, koji su izabrani prije 2010. imaju pravo na reizbore do mirovine valjda, bez obzira na to što nekima do mirovine treba i 15 - 20 godina.'