'Izborni sustav i kriza predstavničke demokracije' bio je naziv okruglog stola koji je u ponedjeljak od 11 sati održan u Matici hrvatskoj. Moderirao je Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske, dok su govorili odvjetnik Krešimir Planinić iz udruge UIO, Tvrtko Jolić s Instituta za filozofiju, ustavni stručnjak Robert Podolnjak, odvjetnik Tomislav Jonjić te Darko Polšek s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U publici se okupilo oko 15 ljudi te su sa zanimanjem pratili izlaganja govornika.

Krešimir Planinić je podsjetio kako je Ustavni sud još 2011. podsjetio na nepravilnosti i nejednakosti u izbornom sustavu, napose kada je riječ o vrijednosti glasova u odnosu na izborne jedinice, te da je UIO ovu referendumsku inicijativu pokrenuo kako bi se građanima omogućilo da političari budu odgovorni njima, a ne predsjedniku stranke iz koje dolaze. 'Ne može se stabilnost stranke izjednačiti sa stabilnošću države', rekao je Planinić, istaknuvši kako u Hrvatskoj imamo primjer 'odnarođenosti predstavnika vlasti'. Dodao je da prijedlog UIO 'nije lom, nego nadogradnja postojećeg sustava', te podsjetio kako zakon nalaže da odstupanje vrijednosti glasa u različitim izbornim jedinicama ne smije biti više od pet posto, čega se Sabor ne drži i tako svjesno krši zakon. Naglasio je da po prijedlogu UIO-a 'nisu zabranjene predizborne koalicije nego zajedničke liste' te zaključio kako bi usvajanje predloženog rezultiralo 'poštenijim i pravednijim' izbornim sustavom.

Filozof Tvrtko Jolić je izrazio rezerve prema ideji da se intervenira u Ustav jer se onda 'izborna pravila ne mogu poboljšavati i mijenjati' u skladu s potrebama, no pozitivno se izrazio o za referendum predloženim principima. Jolić je rekao da je 'potrebno omogućiti građanima više utjecaja na kreiranje politike', ali i podsjetio da se 'o krizi demokracije govori uvijek kada je ekonomski loše'.

Profesor Pravnog fakulteta i ustavni stručnjak Robert Podolnjak je podsjetio kako se u Hrvatskoj već godinama izbjegava javna rasprava o izbornom sustavu te da je zadnji okrugli te vrste – prije inicijative UIO-a – održan prije tri i pol godine. Zato je UIO svojom inicijativom 'natjerao javnost da se pozabavi ovom iznimno važnom temom', a i sve što se 'dogodilo nakon izbora 2011. pogoršalo je situaciju'. Podolnjak je iznio sljedeće podatke: na izbore je te godine izašlo oko 60 posto glasača, a četvrtina je glasala za opcije koje nisu ušle u parlament, što znači da je '25 posto glasova završilo u smeću'. 'To znači da ovaj Sabor zastupa 45 posto građana Republike Hrvatske, i to se odnosi na sve stranke u njemu. To znači da Sabor nije legitiman!', zaključio je Podolnjak. Što se konkretnog prijedloga UIO-a tiče, on smatra kako je riječ o 'zaokruženom prijedlogu, s kojim se možda ne slažem u svim detaljima', kao što je pitanje izbornog praga (koji bi po Podolnjaku trebao biti četiri posto), te da je najbliži 'skandinavskom modelu'. Naveo je i da blokovska podjela političke scene kakva vlada u Hrvatskoj, što podrazumijeva okupljanje puno malih stranaka oko dvije stožerne, 'ne postoji nigdje u Europi', te da 'Hrvatska najviše podsjeća na Italiju' u tom smislu, a ona pak nije dobar primjer funkcionalne demokracije.

Kada je pak riječ o izbornom pragu, Podolnjak je upozorio da sada imamo 'apsurd u kojemu HDZ u sljedeći saziv Sabora planira uvesti sedam malih patuljaka', čime se 'izigrava prag od pet posto', te će zapravo po aktualnom izbornom sustavu u Sabor ući više manjih stranaka nego ako bi se prag snizio na tri posto. Osudio je 'nakaradnu logiku postojećeg sustava' i podržao nastojanja inicijative UIO-a, za koja ističe da su kompatibilna s aktualnim zakonodavstvom. Podsjetio je i da 'u Saboru ima Lesarov prijedlog zakona koji je također kompatibilan s načelima koje predlaže UIO' te dodao kako bi se – ukoliko referendum bude raspisan – nova pravila, s izuzetkom dopisnog i elektroničkog glasanja, mogla primijeniti već na sljedećim parlamentarnim izborima.

Profesor Podolnjak je rekao kako sudjeluje i u radnoj skupini predsjednika RH Ive Josipovića o novom Ustavu te prijedloge UIO-a opisao kao 'vrapca u ruci', a Josipovićev potez kao 'grlicu na grani'.

Odvjetnik Tomislav Jonjić je pak održao živopisno izlaganje u kojemu se dohvatio svega i svačega, odlazeći u jednom trenutku i u antisrpsku tiradu, ali je na kraju ostalo nejasno zašto je uopće pozvan da sudjeluje na ovom okruglom stolu.

Profesor s FFZG-a Darko Polšek je izjavio da je 'UIO učinio strašno važnu stvar' pokretanjem ove teme te podržao referendum, a zamjerke koje je iznio su išle u pravcu da 'prijedlog nije dovoljno radikalan'. S druge strane, upozorio je da je postavljeno pitanje možda previše kompleksno da bi se na njega moglo odgovoriti s 'da' ili 'ne', što bi mogao biti mogući rezultat neuspjeha referenduma. U svakom slučaju, 'ovaj referendum pokušava razbiti političku korupciju' u Hrvatskoj, zaključio je Polšek, stoga ga treba podržati.