'Slabi kapaciteti Ureda povjerenice za informiranje jedan su od ključnih razloga što nema značajnijeg pomaka u ostvarivanju prava na pristup informacijama. Kapacitet Ureda nije povećan iako su se njegove funkcije i opterećenja značajno povećali, zbog čega nadzorne funkcije i praćenje provedbe Zakona uopće ne funkcioniraju', rekla je Musa na današnjoj konferenciji za novinare povodom međunarodnog dana prava na pristup informacijama koji se obilježava 28. rujna.

Stoga je pozvala Vladu kao predlagača proračuna i Hrvatski sabor kao donositelja proračuna da za 2015. osiguraju odgovarajuća sredstva za instituciju Povjerenika za informiranje radi osiguravanja provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI).

Kao probleme u ostvarivanju prava na pristup informacijama Musa je navela odbijanje tijela javne vlasti da postupaju po Zakonu o pravu na pristup informacijama, nepoznavanje Zakona, slabu osviještenost građana, medija i udruga civilnog društva o njihovim pravima, neusklađenost odredbi drugih propisa kojima se regulira pristup medija informacijama, nedostatak podataka o poštivanju Zakona te neprovođenje inspekcijskog nadzora.

Vezano uz ostvarivanje prava na pristup informacijama, istaknula je da je tijekom ove godine nastavljen trend porasta broja žalbenih predmeta i ostalih predmeta. U ovoj godini otvoreno je 1137 predmeta (400 predmeta po žalbama i 737 neupravnih predmeta), a u istom periodu prošle godine 515 (334 predmeta po žalbama i 181 neupravni predmet), što predstavlja povećanje od 110 posto ukupnog broja predmeta, odnosno nešto manje od 200 posto povećanja u odnosu na broj žalbi.

Telefonski je odgovoreno na 554 upita, bilo građanima, bilo tijelima javne vlasti. Prema podacima za 2013., što se, istaknula je Musa, nastavlja i u ovoj godini, žalbe su najčešće izjavljivale fizičke osobe (76 posto), udruge i sindikati (14 posto), novinari (5 posto), trgovačka društva (3 posto) i jedinice lokalne uprave (1 posto).

Tijekom 2013. najveći broj žalbi izjavljen je zbog šutnje uprave, tj. ignoriranja zahtjeva za pristup informacijama. Što se tiče odbijanja zahtjeva, najveći broj zahtjeva se odbija iz razloga zaštite osobnih podataka (26,8 posto), odnosno poslovne ili profesionalne tajne (10,4 posto), a četvrtina svih odbijajućih rješenja donosi se po osnovi ocjene tijela javne vlasti da se traženi podatak ne smatra informacijom u smislu ZPPI-ja.

U odlučivanju u žalbenom postupku 2013., samo 15 posto žalbi je odbijeno kao neosnovano.

Musa je kao osnovne probleme u postupanju po zahtjevima navela neažurnost tijela javne vlasti, ignoriranje zahtjeva, nedostatak stručnosti službenika za informiranje, nepostupanje po kriterijima za određivanje naknade za pružanje informacija.

'U određenom broju slučajeva uočeno je korištenje prava na pristup informacijama radi ostvarivanja drugih svrha, kao što su privatni interes, pritisak na tijela javne vlasti i sl., s obzirom da naš zakon ne regulira situacije "pretjeranog" traženja, kao što je to u većini zemalja', rekla je Musa.

U 2013. i 2014. ukupno je podneseno sedam optužnih prijedloga radi kažnjavanja tijela javne vlasti u slučaju zanemarivanja zakonskih obveza. Donesene su dvije presude kojima su izrečene novčane kazne.

Uz ostale aktivnosti i projekte koje je Ured povjerenice za informiranje proveo, Musa je istaknula i donošenje tabličnog popisa tijela javne vlasti koji su obveznici ZPPI-ja, koji sadrži nazive i adrese tijela javne vlasti, internet stranice i kontakt podatke, a navedeni su podaci o imenovanju službenika za informiranje. Na popisu se nalazi 5695 tijela javnih vlasti i svih 3300 službenika za informiranje.