WEEKEND MEDIA FESTIVAL

Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj?

20.09.2014 u 13:48

  • +4

Rovinj: Weekend Media Festival, panel diskusija Što je ostalo od novinarstva?

Izvor: Pixsell / Autor: Danijel Berkovic/PIXSELL

Bionic
Reading

'Ljudi koju kupuju novine zadnji su u piramidi interesa izdavača i to je jedan od ozbiljnih problema s kojima se danas suočavamo', kazao je Tomislav Klauški, novinar 24 sata, na panelu 'Što je ostalo od novinarstva u Hrvatskoj?' koji je moderirala Đurđica Klancir, glavna urednica tportala, a koji se održao u sklopu Weekend Media Festivala u Rovinju

A prije interesa čitatelja, koji bi po logici stvari trebao biti na prvom mjestu, nalaze se želje vlasnika, oglašivača, političkih i inih moćnika koji različitim pritiscima utječu na dio sadržaja.  'Ne može se danas pisati u novinama o svemu jer da može, ne bi postojali portali', ustvrdila je Slavica Lukić, novinarka Jutarnjeg lista

Željko Vela s Nove TV drži da je novinarska branša, iako još uvijek ima odličnih novinara u svim segmentima, otišla previše u površnost, zbog čega se izgubila esencija. 'Mene su učili da je nešto bolje ne objaviti, nego objaviti krivo, a danas je najvažnije imati vijest, makar i krivu, pa ćemo poslije vidjeti što ćemo s njom', kazao je Vela.


S njegovom tezom složila se dijelom i Sanja Mikleušević Pavić s HRT-a, kazavši da je u medijima na djelu 'hiperprodukcija populizma'. Iako se negdje između redaka provlačila teza da je novinarstvo nekada bilo bolje nego danas, Gojko Drljača iz Večernjeg lista usprotivio se tome, tvrdeći da treba uzeti u ruke novine od prije dvadeset-trideset godina i današnje da bi se vidjelo koliko je novinarstvo danas kvalitetnije.

'Mislim da je i kvantitetom i kvalitetom medijsko tržište danas bolje i raznovrsnije. Činjenica je da je print pao u posljednjih šest godina za 700 tisuća primjeraka, ali su portali narasli za 850', kazao je Drljača. S izrečenim se nije složila Lukić, kazavši da je gospodarska kriza strahovito pogoršala uvjete rada novinara koji se danas suočavaju s puno većim pritiscima izdavača nego nekad i podsjetila je da su u krizi nestali mediji poput Feral Tribunea, Radija 101 i Nacionala, koji su imali važnu društvenu ulogu.

Podsjetila je da je u periodu od 2008. do 2012. broj ljudi zaposlenih u medijima pao s 12.500 na 9.300, što je pad za oko 25 posto, te da se to najviše osjetilo u printu gdje je broj zaposlenih smanjen za 47 posto.
'U konačnici ti trendovi su se odrazili i na kvalitetu', istaknula je Lukić.

Govoreći o utjecaju politike na pisanje mogla se čuti kritika aktualne vlasti, kojoj je prigovoreno da je po prodaji spinova gora od Sanaderove te da je kao i njegova, novinare podijelila na poželjne i nepoželjne.